ŽELJE I MOGUĆNOSTI

Politička anketa: Što Most želi i hoće li to dobiti?

23.11.2015 u 19:11

Bionic
Reading

'Jedino koalicija pod vodstvom SDP-a može s Mostom formirati vladu. HDZ-ova koalicija ne može privući više od 13 glasova Mostovih zastupnika, a to nije dovoljno za većinu u Saboru', rekao je za tportal politički analitičar Žarko Puhovski. On vjeruje da su novi izbori najizglednija mogućnost, a svoje mišljenje o budućnosti pregovora dvije vodeće koalicije s Mostom u mini anketi dao je i niz drugih društvenih i političkih aktera, među kojima su Josip Kregar, Ivan Koprić, Vesna Škare Ožbolt, Ljubo Jurčić, Dragutin Ranogajec, Aleksandra Kolarić i Antun Kapraljević

'Mislim i da će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović gurati prema ponavljanju izbora te s pojedinim krugovima u HDZ-u poraditi na zamjeni Tomislava Karamarka na čelu stranke. To bi HDZ-u na novim izborima donijelo znatno bolji rezultat', očekuje Puhovski. Prema Mostu je pak izrazito kritičan zbog odluke o isključenju Drage Prgometa iz Nacionalnog vijeća:

'Skandalozno je to što je Most, koji nastupa kao moralna korekcija društva, postupio tako nemoralno i sebi dopustio isključenje člana iz tijela formiranog mimo Statuta, bez njegove nazočnosti i mogućnosti obrane. Nemoralno je i to što traže premijera sa samo 19 mjesta u Saboru. Po svemu tomu pokazuju se gorima od HDZ-a i SDP-a. Neki od zahtjeva s kojima idu na pregovore o formiranju vlade potpuno su neostvarivi i neozbiljni, za mnoge nemaju razrađene programe ni predviđene posljedice, a to da su svi složni oko njih više mi govori o nepostojanju sadržaja, neznanju i nerazumijevanju nego o jedinstvu članova Mosta.'

Tko će ukinuti svoju općinu?

Neki od zahtjeva u oblasti pravosuđa, poput 'bitnog ubrzanje rada sudova, veće transparentnosti i neovisnosti sudova, revizije predstečajnih nagodbi i zaštite vjerovnika', previše su fluidni da bi se njihovi učinci mogli izmjeriti u određenim rokovima, zbog čega je Josip Kregar, bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, nezavisni saborski zastupnik i potpredsjednik stranke Naprijed Hrvatska – progresivni savez, osobito skeptičan prema njihovoj provedbi.

'Zahtjevi Mosta su načelni, nema dokumenata na koje se možemo pozvati niti jasno određenih stranačkih tijela. S te je razine teško prepoznati razlike prema HDZ-u i SDP-u. Zanima me hoće li razmatrati zabranu kumulacije funkcija, jer Most čine ljudi koji u lokalnoj samoupravi obnašaju značajne dužnosti. Hoće li oni biti nacionalni političari ili predstavnici lokalne zajednice? Budu li to ostali, u prvi plan će doći pogađanje o posebnim interesima pojedinih dijelova Hrvatske koje ti ljudi zastupaju. Onaj koji bi u reformi lokalne samouprave podržao ukidanje svoje općine, postao bi vjerodostojan u nacionalnim razmjerima, ali ne bi prošao na sljedećim lokalnim izborima.

Reformski zahtjevi Mosta prepisani su iz Nacionalne strategije reforme pravosuđa usvojene u Saboru prije dvije godine, ali ne vidim namjeru ubrzanja provedbe tih reformi. Nitko nije protiv ubrzanja sudskih postupaka, ali tko će ukinuti pojedine ustavne odredbe koje onemogućavaju ozbiljnije reforme u pravosuđu? Zato mislim da pregovori više služe očuvanju dobrog imidža i reputacije Mosta, nego stvarnoj provedbi reformi. Što se pak tiče zahtjeva za promjenom sastava Državnog sudbenog vijeća, u kojem suci neće imati većinu, prvo treba promijeniti odredbu prema kojoj su suci nesmjenjivi, zbog čega su onda i neodgovorni', kaže Kregar.

Nisu rješenja problem nego provedba!

Sve što Most traži već postoji u zakonima, ali se ne poštuje i ne provodi, tvrdi Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa i savjetnica predsjednika Tuđmana.

'Sve što Most traži samo je skup dobrih želja koje su daleko od stvarnosti. Pravo stanje u pravosuđu gore je nego prije i nego što je to javna percepcija. Razbijanjem sudova ništa se nije postiglo, zemljišno-knjižno stanje i dalje opterećuje investicije. Ukidanje županije još nije realno, a za smanjenje broja općina koje vegetiraju treba utvrditi kriterije. Za gospodarsku regionalizaciju trebalo bi ukinuti barem polovicu broja općina. Nama je puno potrebnije poraditi na provedbi zakona, nego u zakone ugrađivati naše želje, jer mi smo na ozbiljnom tekstu funkcioniranja političkog sustava.'

'Nastojanje Mosta oko teritorijalne reorganizacije i reforme javne uprave je dobrodošlo, jer SDP i HDZ to uporno odbijaju provesti. Budući da o Mostu ovisi formiranje vlade, promjena teritorijalnog ustrojstva počela se doživljavati kao važna i o njoj će se napokon morati odlučivati', ističe naš poznati stručnjak za javnu upravu i lokalnu samoupravu s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić

'Smanjenje broja županija i povezivanje općina te promjene u nagrađivanju službenika i smanjenju njihova broja također je dobar put. Trebalo bi ozbiljno transformirati čitav sustav kako bi se došlo do mreže lokalnih jedinica koja bi se oslanjala na urbanu mrežu Hrvatske, a u njoj su 123 urbana centra! To bi trebala biti osnova za novo regionalno ustrojstvo. Most bi najbolje napravio kada se ne bi puno petljao oko malih i neodrživih općina nego poradio na promjeni sustava na principima decentralizacije, a regijama povjerio obavljanje važnih poslova regionalnog razvoja i upravljanje javnim dobrima poput šuma i voda, upravljanjem kriznim situacijama na svom području te o pripremi  projekata za fondove EU-a, o čemu sada odlučuju u Zagrebu. To je posao od barem dvije godine, za razdoblje poslije lokalnih izbora 2017. godine', kaže Koprić.

'Nisu bili spremni za ovakav uspjeh'

Na nedostatku sustavnog pristupa ekonomskim problemima, članovima Mosta zamjera Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

'Oni nisu bili spremni za takav izborni uspjeh i sada na brzinu utvrđuju svoja stajališta. Pritom moraju voditi računa da Hrvatska ne smije pasti u grčku situaciju da ne može otplaćivati dugove, mi napokon moramo početi financirati sami sebe i povećati novostvorenu vrijednost. Tu zasad ne vidim nikakve prijedloge. Zahtjeve za uklanjanjem nameta, brisanjem trošarina, smanjenjem doprinosa i poreza slušamo već desetak godina i stalno mijenjamo naknade i poreze. Nedostaje nam cjelovit pristup u izgradnji sustava. Nemamo gospodarski sustav ni sustav procedura, imamo loš pravni sustav i sada bi radili revizije. Treba imati ciljeve, politiku i nadzor. Oni nemaju ciljeve i politiku, a htjeli bi ih nadzirati. Nisam vidio ni jedan njihov instrument za povećanje proizvodnje i korištenja energetike u postizanju političkih ciljeva. Prijedlog Mosta za izjednačenje cijena energije pojedincima i gospodarstvu protivan je povećanju proizvodnje. Povoljno kreditiranje bez valutne klauzule je potrebno, jer u Hrvatskoj strani novac obavlja funkciju domaće valute. Treba prijeći na kunsko financiranje i stabilizirati državu na tom području. Mislim da ovim izborima nitko nije dobio, a Hrvatska je izgubila', pesimističan je Jurčić.

'Svako rasterećenje gospodarstva radi poboljšanja konkurentnosti pozdravljamo, ali ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori – što traži Most – kada država ne osigurava povoljno poslovno okruženje za poslovanje obrtnika i poduzetnika, može donijeti više štete nego koristi', misli Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, 'zadnje crte obrane interesa obrtništva'.

'HOK je puno pomogao obrtnicima, ugostiteljima, ribarima i drugima koji pojedinačno ne bi uspjeli poboljšati uvjete poslovanja. Ukine li se obvezno članstvo, država bi morala preuzeti obavljanje javnih ovlasti HOK-a i pronaći sredstva za to što bi dodatno opteretilo proračunski deficit. Premda je to na popisu želja u pregovorima, kada dođu na vlast, vidjet će da nije tako jednostavno ugasiti instituciju koja postoji 163 godine', uvjeren je Ranogajec.

'SDP je izgubio poziciju favorita'

Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za odnose s javnošću, tvrdi da je Most nakon medijske sačekuše Prgometu i cijelog skandala oko toga, čvršći i konsolidiraniji nego neposredno poslije izbora, a SDP je zbog toga izgubio poziciju favorita za formiranje vlade:
'Most je prvi put usmjerio javnu raspravu i medijski diskurs na teme ključne za naše društvo, pa SDP i HDZ prvi put moraju ozbiljno pregovarati o sadržaju politika i programa. Zabrinjava to što nijedna od dvije koalicije nije u stanju proizvesti tako jednostavnu platformu kakvu ima Most, premda mu se letvica postavlja mnogo više i izložen je velikim pritiscima zbog odugovlačenja oko formiranja vlade.'

Antun Kapraljević, bivši vijećnik Hrvatskih laburista bez čija tri glasa nitko nije mogao složiti većinu u Županijskoj skupštini Osječko-baranjske županije, kao jezičac na vagi postao je predsjednik Skupštine. Danas dobro razumije poziciju Mosta u Saboru, no njihovom slabošću smatra to što su se okupili samo zbog izbora, međusobno se ne poznaju i ne veže ih nikakva ideologija i prijateljstvo.

'Ipak, presretan sam ovim rezultatom izbora, jer niti su jedni lijevi, niti su drugi desni i trebao nam je Most da razdrma to stanje. No problem je to što ne uspijeva artikulirati svoje zahtjeve i plašim se da na kraju neće ostati jedinstveni. Svaka dosadašnja vlada bila je gora od prethodne i očekujem da će se nastaviti tim trendom, jer u Hrvatskoj ne valja sustav. Ova kapitalističko-bankarska unija ne može se popraviti nego se mora rasturiti i složiti ispočetka. Nama treba ideološka revolucija. Na ponovljenim izborima očekujem da bi Most prošao daleko bolje nego sada i možda došao u situaciju stvoriti društvo većine zaposlenih, zadovoljnih i sretnih građana', zaključuje Kapraljević.