NEDOREČENA STRATEGIJA

Pogoduje li država kupnjom stanova bankama ili građanima?

17.07.2012 u 09:42

Bionic
Reading

Po kojoj cijeni država planira kupiti tri tisuće stanova u periodu 2013. – 2015. godine, namijenjenih iznajmljivanju kreditno nesposobnima i socijalno ugroženima, od koga ih planira kupiti, u kojim gradovima i zašto baš u njima te hoće li se za kupnju država zaduživati ili će biti u pitanju plaćanje u gotovini samo su neka od pitanja koja su ostala visjeti u zraku nakon što je ova ideja iznesena na posljednjoj sjednici Vlade u 'Strategiji Vladinih programa'

Ono što je poznato jest da bi se kupilo tri tisuće stanova i da je želja ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka da se stanove iznajmljuje za 3,6 eura po metru kvadratnom, pa bi tako najam 50 kvadrata stana stajao 180 eura mjesečno. Sve ostalo je potpuna nepoznanica i u samom Ministarstvu iz kojeg su nam poručili kako će 'konkretnije odgovore na naše upite imati najesen'.

Iako stručnjaci za nekretnine načelno pozdravljaju ideju, istovremeno strahuju da se pod krinkom pomoći građanima krije uskakanje u pomoć posrnulim građevinskim tvrtkama i bankama koje na lagerima imaju veliki broj stanova kojih se godinama neuspješno pokušavaju riješiti.

'O spašavanju banaka i građevinara ne bi se radilo jedino u slučaju da se stanovi otkupe po cijeni po kojoj su građeni. To znači 600-700 eura za metar kvadratni i ništa više. To je posao u kojem ni banke ni građevinari ne bi smjeli zaraditi. Sve ostalo bilo bi pogodovanje.

Riječ je o stanovima koji su godinama neprodani, uglavnom je riječ o prizemljima i potkrovljima, neatraktivnim lokacijama i nekvalitetnoj gradnji koja je stasala u vrijeme velike građevinske ekspanzije gdje gradio, pa praktički svatko tko je htio. Riječ je o jednom vrlo neuređenom sektoru i valja biti oprezan', napominje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Sporna joj je, kaže, i cijena najma od 3,6 eura po metru kvadratnom jer ona ne može biti jednaka u svim gradovima.

'Nisu ni cijene nekretnina, ni njihova ponuda, ni potražnja svugdje jednake, pa ne može biti ni cijena najma. Usto, pitanje je isplati li se to uopće onima koji će ući u prazan stan jer će takav stan morati opremati', kazala je Vizek.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama koje djeluje pri HGK-u, nudi još radikalnije rješenje.

'Ako država ima gotovinu za kupovinu takvih stanova, treba se postaviti na način 'uzmi ili ostavi'. Ponuđena cijena bankama i građevinarima ne treba biti cijena izgradnje, nego ispod toga. Rekao bih, 400 eura za kvadrat. Ako ne žele prodati, opet je u redu.

Onda imamo porez na nekretnine koje nisu u funkciji, pa će možda razmišljati na drukčiji način. Ako će se stanovi kupovati od po nekakvom diskontu od dvadesetak posto, to je opet pogodovanje i tu se ne pomaže građanima, nego prodavateljima.

Po tome ispada da će se novcem poreznih obveznika ponovno spašavati banke i građevinari', zaključuje Ranilović i poput Vizek upozorava da je riječ o stanovima koji se godinama ne uspijevaju prodati, za što sigurno postoji dobar razlog.