POTVRDA ZA PARK PRIRODE

Pelikani se vratili na ušće Neretve!

14.04.2011 u 07:33

Bionic
Reading

Nakon više od šezdeset godina na ušću Neretve opet je viđen kudravi nesit. Dolazak jednog primjerka ove rijetke ptice, poznatije pod nazivom pelikan, potvrđeno je rano ujutro 20. ožujka. Uočio ga je i fotografirao voditelj ornitološke postaje Metković Hrvatskog ornitološkog društva Bariša Ilić, koji je od lokalnih ribara saznao da se ova ptica već nekoliko dana zadržava na ušću Neretve

Izumro u Dalmaciji sredinom prošlog stoljeća, kudravi nesit (Pelecanus crispus) vrlo je rijetka ptica u široj regiji i zato je ova vijest toliko značajna. Gnijezdi još samo na Skadarskom jezeru te na jezerima u Makedoniji i Grčkoj, a predsjednik Hrvatskog ornitološkog društva Dragan Radović ističe da ga na tim područjima ima svega nekoliko stotina parova.

'Nekada je nastavao područje Europe i cijele Azije, a danas ga se ne može vidjeti sve do Kazahstana.', kazao je Radović tportalu povodom ovog otkrića.

Doći će ako bude imao stanište i hranu

Nesit uočen na Neretvi prošli mjesec najvjerojatnije je došao samo u izvidnicu, a kako bi se vratio za stalno i počeo gnijezditi on mora biti uvjeren da kod nas ima sigurno stanište. 'Uobičajeno isprva dođe jedan primjerak, kasnijih godina njih nekoliko, pa sve više. Neophodno je stanište i hrana, odnosno riba, a toga ima na ušću Neretve.', upozorava Radović na dugotrajan proces povratka.

Ornitolozi smatraju da je dolazak nesita još jedna potvrda da treba nastaviti proceduru za proglašenje Parka prirode Delta Neretve, jer se stalno povećava brojnost ptica na tom području zahvaljujući obuzdavanju lova, krivolova i intezivnog ribolova.

Uz deltu Neretve još je samo Vransko jezero, već proglašeno parkom prirode, posljednja veća močvara u sredozemnom dijelu Hrvatske i po tome izuzetno važna kao stanište ptica močvarica. Ministarstvo kulture 2005. pokrenulo je proceduru za proglašenje parkom prirode, Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) izradio je stručnu podlogu za proglašenje, ali do danas nema osnivanja novog zaštićenog područja.

Neretvanski lađari
Ključno je obuzdavanje lova i krivolova

U Hrvatskom ornitološkom društvu kažu da, u međuvremenu, na Neretvu dolazi sve više ptica močvarica poput patki, žličarki, gnjuraca, ćurlina i drugih, i to u sve većim jatima koja ostaju sve dulje. 'Otprilike od 2007. taj se proces naglo ubrzava, prema našem mišljenju najviše zahvaljujući jačem uključivanju policije, Policijske postaje Ploče, u sprečavanje krivolova. Policija na području ušća Neretve gotovo svakodnevno provodi kontrole lovaca, mnogima zapljenjuje lovačko oružje i podnosi prijave. Slično je i s preintenzivnim ribolovom na tom području', objašnjava Radović.

Povratak nesita ornitologe osobito veseli, jer su još početkom prošlog stoljeća stručnjaci upozoravali da ova naša najveća ptica močvarica gnijezdi na Neretvi, ali da brojnost naglo opada. Oko 1950. ornitološka istraživanja pokazala su da je naša populacija nesita izumrla i da ih više nema. Prema toj izumrloj populaciji nesit je dobio engleski naziv Dalmatian pelican (dalmatinski pelikan), a po njemu je poznat u cijelom svijetu.

Tragično je to što je uzrok izumiranja bezobziran lov na ptice na Neretvi i vrlo intenzivno ribarenje i kasnije opsežne melioracije te pretvaranje močvare u poljoprivredna područja. Tako je Neretva postupno prestala biti jedno od najznačajnijih sredozemnih močvarnih područja, poznatih po velikoj bioraznolikosti, a u drugim dijelovima Mediterana ona se uspjela očuvati - u Camargueu u Francuskoj, Donani u Španjolskoj, u nekoliko laguna u Italiji, Turskoj, Tunisu.

Proglašenje parka prirode poboljšat će turizam i lokalno gospodarstvo

Povratak ptičjeg svijeta na Neretvu, a pogotovo dolazak (za sada jednog) nesita, velika je vijest ne samo kao napredak očuvanja prirode i povećanja bioraznolikosti nego i kao prilika lokalnom stanovništvu za poboljšanje života. Stručan podloga za zaštitu delte Neretve govori o razvoju turizma, koji će se sigurno intenzivirati proglašavanjem parka prirode. 'Jedna od posljedica bit će i angažiranje lokalnog stanovništva u turističkoj ponudi – izrada suvenira, ugostiteljstvo, smještaj gostiju, prodaja tamošnjih poljoprivrednih proizvoda neke su od perspektiva koje donosi park prirode', navodi se u studiji DZZP-a.

Lokalna poljoprivredna proizvodnja također će imati koristi, jer će ljudima osobito biti privlačne mandarine i drugo voće proizvedeno u tako očuvanom okolišu gdje propisi posebno reguliraju upotrebu agrokemikalija.

'Stvaranje trgovačke marke za lokalne proizvode iz svjetski priznatog zaštićenog područja, osiguranje poticaja iz Poljoprivredno-okolišnog programa za aktivnosti koje su u skladu sa zaštitom prirode te oživljavanje tradicionalnih kultura mogućnosti su koje upućuju na to da park prirode neće ograničavati poljoprivredu koja je glavna gospodarska grana ovoga područja, nego dapače doprinijeti njezinu daljnjem razvoju', ističe DZZP.