SUOČAVANJE S IZAZOVIMA

Papin posjet Njemačkoj, ekumenski i uz prosvjede

21.09.2011 u 17:51

Bionic
Reading

Papa Benedikt XVI. stiže u četvrtak u rodnu Njemačku u četverodnevni posjet koji će biti i politički i ekumenski, no pratit će ga i prosvjedi i sjena skandala koju su Katoličkoj crkvi nanijeli svećenici pedofili

Treće putovanje u Njemačku, nakon uspješnih Svjetskih dana mladih u Koelnu 2005. te trijumfalnog posjeta rodnoj Bavarskoj 2006, bit će složenije i teže za 84-godišnjeg Benedikta XVI. koji će od Berlina, preko Erfuta do Freiburga održati više od 20 sastanaka u 80 sati prije povratka u Rim u nedjelju.

Najteži ga izazovi očekuju u Berlinu, liberalnom gradu s dugom tradicijom uličnih prosvjeda. Raznorodne udruge: ateisti, homoseksualci, žrtve zlostavljanja, planiraju prosvjedni skup s 20.000 sudionika kako bi izrazili neslaganje s konzervativnim stajalištima Benedikta XVI.

Iz sigurnosnih razloga vlasti su tim skupinama zabranile pristupe Reichstagu u vrijeme kada se papa treba obratiti Bundestagu u četvrtak poslijepodne, a po svemu sudeći njegov će govor, iako odbacuje neka vatikanska rigidna stajališta, bojkotirati stotinjak zastupnika ljevice i Zelenih.

Njemačka je slavila izbor svoga sunarodnjaka za papu 2005, no njegova je popularnost snažno pala zbog skandala pedofilije unutar Crkve, a osipanje vjernika nije se uspjelo spriječiti i tako brojni katolici i dalje prestaju plaćati crkveni porez i odlaziti u crkve.

Za posjeta moguć je susret Benedikta XVI. s nekim žrtvama seksualnog zlostavljanja svećenika pedofila, kako je to bilo u Irskoj i na Malti, no takvi će se sastanci održati u najvećoj diskreciji.

Eckiger Tisch, predstavnik žrtava crkvenog zlostavljanja u isusovačkim ustanovama, koji nije pozvan na susret s papom, poziva Benedikta XVI. da u Berlinu 'jasno kaže da je Crkva odgovorna, a ne da se sve svede na traženje oprosta'.

U četvrtak navečer papa treba predvoditi misu na Olimpijskom stadionu u Berlinu (gdje su bile održane OI 1936, u doba Hitlera) i gdje je njegov prethodnik Ivan Pavao II. beatificirao dva redovnika, žrtve nacista. Očekuje se da će na misu doći 70.000 katolika, od kojih tisuće iz susjedne Poljske.

U petak će papa posjetiti Erfurt, gdje je nekad živio crkveni reformator Martin Luther. Dolazak u taj grad smatra se simboličnom ekumenskom porukom Njemačkoj, u kojoj protestanti i katolici čine približno jednak broj od 24 milijuna vjernika.

Bit će to i prvi papin posjet prostoru bivše Njemačke Demokratske Republike, koja se još oporavlja od dekristijanizacije iz doba komunizma.

U Freiburgu u Baden-Wuerttembergu papa će završiti posjet sastankom s laičkim predstavnicima te predvoditi veliku misu u nedjelju u zračnoj luci.

Prema rasporedu Benedikt XVI. trebao bi se sastati s bivšim kancelarom Helmutom Kohlom, ocem njemačkog ponovnog ujedinjenja, a u Berlinu odvojeno razgovarati s kancelarkom Angelom Merkel i s predsjednikom Christianom Wulffom

Njemački katolici protiv rigidnosti Vatikana

Neslaganja njemačkih katolika sa stajalištima Vatikana o seksualnosti, obitelji, homoseksualnosti i zaređivanju žena, koje protestantska crkva brže usklađuje s izazovima novog doba, bit će u pozadini četverodnevna putovanja pape Benedikta XVI. od četvrtka do nedjelje rodnoj Njemačkoj.

Ne očekuje se nikakav ustupak Pape privrženog tradiciji, no ističe se da je Benedikt XVI. osjetljiv na ta pitanja i svjestan otpora unutar same Crkve, napose u Njemačkoj gdje konzultacije o tome traju mjesecima.

Otpor je rođen već nakon II. Vatikanskog koncila (1962.-65.), s inicijativama poput pokreta 'Mi smo crkva', koji okuplja katolike koji žele ostati u krilu crkve no ne prate njezine moralne naputke.

Oko 150 teologa iz Njemačke, Austrije i germanofone Švicarske traži duboke reforme: ukidanje celibata i ređenje žena za svećenice, priznavanje istospolnih bračnih zajednica, uvođenje institucije razvoda, pravo razvedenima na svetu pričest, ponovno uključenje oženjenih svećenika i bolje sudjelovanje žena i laika u samoj crkvi.

S podjednakim brojem katoličkih i protestanskih vjernika Njemačka je iznimno osjetljiva na ta pitanja i zahvaljujući plodnom suživotu dviju vjeroispovijesti trajan je laboratorij kršćanske misli,.

Mladi katolici, često oženjeni protestanskim bračnim partnerom, ističu da su žene u luteranskoj zajednici dobile pravo postati svećenice i biskupinje. Pastori se mogu ženiti, razvod i homoseksualnost se prihvaćaju.

Skandal pedofilije koji je zadnjih godina temeljito uzdrmao Katoličku crkvu pojačao je predrasude o celibatu kao 'protuprirodnoj i zastarjeloj instituciji koja svećenika sputava u širenju evangeličke poruke te mora biti modernizirana', ističe povjesničar Etienne Francois.

Osporavanje se širi među vjernicima te je tri četvrtine Austrijanaca ocijenilo "opravdanim" poziv na neposluh koji je podržalo 330 svećenika.

Razilaženja su sve snažnija i u samoj crkvenoj hijerarhiji između konzervativnih i progresivnih svećenika. Vrlo su oštra bila početkom 2000-ih kada je Vatikan naredio da se Crkva povuče iz savjetovališta o pobačaju.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije Robert Zollitsch, koji je 2008., objavio da svećenički celibat nije zapisan u kamenu, želi reformu crkvenog stajališta prema razvedenim katolicima koji ponovo sklope brak. Primjer za takvog vjernika je njemački predsjednik, kršćanski demokrat Christoph Wulff.

Osobe bliske papi Benediktu XVI. tvrde da je svjestan patnji koje trpe razvedeni vjernici te homoseksualci, no Vatikan neće promijeniti svoja stajališta o tome kao ni o ređenju žena, pri čemu se poziva na Evanđenje i Isusa okruženog neoženjenim apostolima, kako bi naznačio da reforma nije u njegovoj, papinskoj moći.