Pahor je ovo pitanje postavio tijekom službenog posjeta Sarajevu 5. ožujka, na sastanku s članovima Predsjedništva BiH, no intrigantne informacije o razgovorima koji su tada vođeni procurile su tek sada.

"U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?", pitanje je što ga je Pahor postavio Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, koji je naknadno i potvrdio da se to doista dogodilo.

Prema navodima medija koji prenose sadržaj razgovora iza zatvorenih vrata, slovenski predsjednik pojasnio je kako ovo pitanje postavlja prije svega kao prijatelj BiH, no nema informacija o tome na koje je "glasove iz Europe" mislio. Iz Slovenije, koja od 1. lipnja preuzima predsjedavanje Vijećem Europske unije, za sada nije bilo komentara o Pahorovu istupu u Sarajevu.

Džaferović i Komšić slovenskom su predsjedniku navodno odgovorili kako od mirnog razlaza, odnosno raspada BiH, nema ništa, dok je Dodik potvrdio kako vjeruje u tu mogućnost.

Upravo je on, na sjednici parlamenta Republike Srpske 10. ožujka, kazao kako sada i europski političari otvoreno govore o mogućnosti mirnog razlaza u BiH te je najavio kako će osobno "za godinu ili dvije" zatražiti raspisivanje referenduma o statusu RS.

U intervjuu za agenciju Srna, objavljenom 3. travnja, izrijekom je kazao kako ne vjeruje u mogućnost opstanka BiH te da se stoga treba zalagati za miran razlaz i uspostavu RS kao neovisne države. "Perspektiva je da se osiguraju neutralni, mirni uvjeti za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredjeljenje", kazao je Dodik.

Za sada je samo Komšić izrijekom potvrdio kako je šef slovenske države na sastanku u Sarajevu postavio pitanje mogućeg mirnog razlaza.

"Jest, istina je", kazao je Komšić, a prenosi u ponedjeljak agencija Fena. Dodao je kako je i to bio jedan od razloga zbog kojega je on na adresu dužnosnika Europske unije početkom travnja poslao svoj non paper u kojemu je, uz ostalo, optužio Hrvatsku i Srbiju da se miješaju u unutarnja pitanja BiH, a SAD i Uniju pozvao da jače koordiniraju svoju politiku prema BiH.

Komšić sada kaže kako je pisao na adrese u EU i zbog Pahorova pitanja, no ne samo zbog toga.

"Uloga EU (u BiH) pod značajnim je utjecajem Hrvatske, a Hrvatska pokušava zaštiti svoje interese preko EU-a kako bi zadržala utjecaj u BiH, posebice kroz aktivnosti HDZ BiH, sestrinske stranke HDZ-a u Hrvatskoj", stoji uz ostalo u Komšićevu non-paperu. HDZ BiH i SNSD, stranku koju vodi Milorad Dodik, on dodatno optužuje da kroz reformu izbornog zakona nastoje zacementirati politike temeljene na etničkim načelima, čiji je krajnji cilj uspostava "etnički čistih izbornih jedinica", što on vidi kao ekvivalent ideji o tri entiteta u BiH. Oštro je kritizirao i djelovanje Delegacije EU u BiH i njezina veleposlanika Johanna Sattlera optuživši ga za neprestane ustupke Čoviću.

Veleposlanstva najutjecajnijih zapadnih država u BiH odmah su reagirala na Komšićeve tvrdnje svrstavajući ih u rang pokušaja da se "pogrešno predstavi ili iskrivi uloga i namjera pojedinih međunarodnih aktera u BiH, uključujući Europsku uniju i SAD", što su ocijenili kontraproduktivnim za važne reformske procese.

Komšićevo pismo, poslano u Bruxelles, uslijedilo je kao reakcija na non paper kojega je na adresu tijela EU uputila Hrvatska u ime skupine šest država koje žele odlučnije angažiranje u odnosu na BiH ne bi li ta zemlja provela reforme u cilju stabilizacije unutarnjih prilika, uključujući tu reformu izbornog zakona.