VINKOVAČKA TRAGEDIJA

Pacijenti i Rode užasnuti: Ovo je nasilje u rodilištu!

08.03.2016 u 23:35

Bionic
Reading

Iznoseći u javnosti svoje viđenje porođaja Vinkovčanke Mateje Janković, ginekolog Nikola Kolak kazao je da se ne osjeća odgovornim za smrt njezina djeteta, a optužbe brojnih žena za grubo postupanje i verbalno nasilje u rađaonici ne opovrgava. Dapače, taj liječnik objasnio je da 'grubošću stimulira rodilje da aktivno sudjeluju u porođaju te da ih grubljom konverzacijom nastoji vratiti u stvarnost'. U udruzi Roda i Hrvatskoj udruzi za promicanja prava pacijenata upozoravaju da je riječ o nasilju te kršenju dostojanstva i ljudskih prava rodilje

U detaljnom opisu slijeda događaja sa svog porođaja 30. siječnja, Matea Janković optužila je vinkovčkog ginekologa za smrt djeteta uslijed nestručnog vođenja porođaja, prozvala ga da ju je nakon 16 sati muka odbio poroditi carskim rezom te apelirala da se 'monstruma makne s pozicije'.

Na njezine molbe da je porodi carskim rezom dr. Kolak rekao je da 'to nije željoteka i da mu se ne da zajeb... s tim', ustvrdila je Matea Janković za Večernji list dodajući da je to tada napravio, njezin sin Ivano sada bi bio živ pokraj nje, a ne mrtav i pokopan na groblju u Ivankovu. Prema njezinom svjedočenju, Kolak ju je vrijeđao nazivajući je 'glupačom', vulgarno je psovao, a njezin najcrnji pakao započeo je 'skakanjem po stomaku', nakon čega je njezin sin izašao iz maternice - 'nije zaplakao, nije bio živ'.

Dr. Kolak ustvrdio je kako je nekome potreban grublji kontakt, nekome nježniji, nekome samo zamolba te da se u svakom slučaju porođaj ne može provesti bez većih problema ako rodilja ne surađuje. Upitan što misli pod 'grublji', odgovara da je riječ o grubljem ophođenju. 'Znači, povećanje koncentracije i suradnje kod rodilja. Žena mora roditi. Rodilja mora roditi. Ne može doktor roditi umjesto rodilje. Međutim, to se nekada tumači drugačije. Žao mi je ako moj način dovodi do toga, ali to je moj način', kazao je Kolak za RTL.


Roda: Nasilje koje se ničim ne može opravdati

Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roditelji u akciji (RODA) i članica UNICEF-ove radne skupine za inicijativu 'Rodilišta – prijatelji majki', u razgovoru za tportal upozorava da je riječ o nasilju.

'Što znači 'grubo ophođenje'? Da skačemo ženi na trbuh, da joj govorimo da je glupača, da joj kažemo dat ću ti sve intervencije pod milim suncem da brže rodiš, al kad zeznem stvar i kad ti zatreba carski rez – onda ti ga neću dati. Zar to nije nasilje?' pita Drandić.

Za nasilje, podsjeća, nikad nema opravdanja. Slaže se da pristup u pružanju liječničke skrbi ovisiti o situaciji, 'ali to nikako i nikad ne smije i ne može biti opravdanje za nikakvo nasilje – bilo ono verbalno, psihičko ili fizičko'.

Osobito je problematično što se krivnja uvijek nekako prebacuje na žrtvu, u ovom slučaju sugeriranjem da rodilja nije surađivala i nije slušala. 'Možemo unedogled govoriti o takvim stvarima, ali samim time što to uopće razmatramo kao mogućnosti mi opravdavamo nasilje. To nema ni smisla, ni svrhe, gdje god da se nasilje desilo - u nečijem domu, u obitelji, u vrtiću, na cesti, u rodilištu', ističe Drandić za tportal.

Podsjeća da je prošlogodišnja akcija #PrekinimoSutnju na neki način otvorila vrata hrvatskih rodilišta, jer je krajnje vrijeme da se rasvijetli sve što se tamo događa.

'U cijeloj ovoj situaciji muči me, osim što ta osoba očito ima neko zaleđe jer smatra da je u redu javno govoriti takve stvari, da ovo nije prvi put da se tako nešto dogodilo i da cijeli kolektiv oko te osobe šuti i svojom šutnjom to odobrava', upozorava Drandić, ciljajući na liječnike.


Mnoge žene mogu, međutim, posvjedočiti da je pritisak na trbuh u posljednjoj fazi porođaja gotovo pa redovita praksa u rađaonicama te je za očekivati da će se liječnici ujediniti u obrani iste.

'Da, super je i što žene i djeca ne umiru na porodu, to je nekad bio problem. Savladali smo taj problem, ali to ne smije značiti da ćemo tu stati i da je to jedini i najvažniji indikator kvalitete. Ima indikatora kvalitete o kojima struka jako dobro zna, ali se oni u Hrvatskoj ne mjere - jednostavno se koncentriraju na perinatalni mortalitet jer, eto, tu smo 'dobri'. I za rodilište tu prestaje svaka priča', navodi Drandić.

Zanimljivo je, nadalje, da se ovakva tragedija nije dogodila u Splitu, gdje je najveće rodilište s najmanje osoblja, niti se desilo u nekom velikom zagrebačkom rodilištu. Ovo se dogodilo u malom rodilištu, gdje u prosjeku imaju dva poroda na dan, a tog 30. siječnja Matea Janković jedina je rađala.  

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata: Ugrožena ljudska prava i dostojanstvo rodilje

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, slaže se da nisu sve rodilje iste i da ponekad ima situacija u kojima liječnik mora preuzeti inicijativu da porođaj prođe dobro. Ali...

'Ovdje su bila ugrožena ljudska prava, kao i dostojanstvo rodilje, sudeći po riječima koje su izgovorene. To je svakako nešto što ne samo da neće motivirati rodilju da se opusti i lakše rodi nego će samo potaknuti veći stres koji može dovesti do komplikacija', upozorava Karačić, inače psihoterapeutkinja kojoj se često javljaju rodilje koje se žale na postupanje i nedostatak empatije kod liječnika na ginekološkim odjelima i u rađaonicama.

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, inače, planira s Ministarstvom zdravlja dogovoriti dodatnu edukaciju ginekologa i babica u rodilištima.

'Valja se podsjetiti na glavno pravilo, da medicinu treba usmjeriti čovjeku i rodiljama koje donose novi život na svijet pristupati kao osobama sa svim njihovim ljudskim potrebama, naravno, u skladu s mogućnostima. Planiramo dogovoriti edukaciju za osoblje Ginekologije o onome što se malo uči ili se uopće ne uči na fakultetima, a to su upravo ljudska prava i prava pacijenata', najavila je Karačić dodajući da je riječ o velikom poslu od kojega Udruga sigurno neće odustati, u nadi da će Ministarstvo omogućiti provedbu projekta edukacije putem predavanja i priručnika. 'Nije cilj samo da se nešto pročita nego liječnike koji vode porođaj treba motivirati da počnu razmišljati na drugačiji način', poručila je Jasna Karačić u razgovoru za tportal.

'Kristellerov hvat  - vrlo opasna intervencija'

Anketa udruge Roda, provedena u ožujku 2015. uz sudjelovanje više od 4.000 žena, pokazala je da čak tri od četiri žene u hrvatskim rodilištima moraju ležati za vrijeme trudova i tijekom porođaj, bez mogućnosti kretanja. Kod sedam od 10 žena trudovi se stimuliraju dripom, a kod više od polovice žena koje rađaju vaginalno učinjena je epiziotomija (za usporedbu, u Danskoj je taj postotak četiri posto). Kod više od polovice žena izvodi se Kristellerov hvat (nalijeganje na trbuh), 'vrlo opasna intervencija koja, iako je rijetko korisna, nikako ne bi smjela biti primjenjivana u tolikome broju porođaja'.

U tri od četiri slučaja, zdravstveni djelatnici nisu se ženi u rađaonici predstavili, a skoro isto toliko žena izjavilo je da se zdravstveno osoblje prema njima obraćalo u trećem licu (ona, ono, slučaj). Čak kad rodilište ima opremu koja bi olakšala porođaj (kada, stolčić, lopta), u samo jednome od deset porođaja ženi se ponudi da tu opremu i koristi tijekom porođaja.