ODVJETNICA OBJAŠNJAVA

'Ostane li ovakav Zakon o udomiteljstvu, Hrvatsku bi mogao dočekati niz tužbi, a stav Europskog suda je jasan'

29.11.2018 u 22:40

Bionic
Reading

Mnogo se buke posljednjih dana u javnosti diglo oko Zakona o udomiteljstvu nakon što je HDZ odlučio iz njega izostaviti životne partnere ili, prevedeno, osobe koje žive u istospolnim zajednicama. Koalicijski partner HNS se usprotivio i najavio da neće glasovati za zakon dok neki, poput nove predsjednice SDP-ova Foruma žena Maje Sporiš, upozoravaju da bi se Hrvatska zbog diskriminacije mogla suočiti s brojnim tužbama Europskom sudu za ljudska prava, koji već godinama o ovom pitanju donosi presude u korist istospolnih partnera dajući im pravo na udomljavanje djece. S tim se slaže odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, objašnjavajući da pritom Europski sud za ljudska prava ne pravi razliku između udomljavanja i posvojenja

Odvjetnica Bezbradica Jelavić dobro je upoznata s problematikom jer već zastupa par koji tuži državu nakon zaustavljanja procesa udomiteljstva isključivo zbog njihove seksualne orijentacije. Kaže da postoji opsežna sudska praksa vezana uz tu problematiku generalno – diskriminaciju i jednako pravo na pristup postupcima.

'Tu je Europski sud za ljudska prava donio više presuda i te presude dio su argumentacije u nacionalnim postupcima koje sam ja predala sudovima zastupajući stranke. Takva praksa postoji i na nju se pozivaju konkretni ljudi koji su pokretali postupke i govorili su o toj praksi i nadležnim centrima za socijalnu skrb i ministarstvima, afirmativno se nadajući da će nacionalna tijela prihvatiti njihovu argumentaciju, a ističu to i u tužbi koju su predali Upravnom sudu', kazala nam je Bezbradica Jelavić.

Odvjetnica naglašava da je Hrvatska obavezna poštivati presude Europskog suda za ljudska prava.

'Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava ratificirana je i ona je dio unutarnjeg pravnog poretka Hrvatske. Konvencija za zaštitu ljudskih prava živi kroz svoje presude. Presude koje je donio Sud dužne su poštivati institucije Republike Hrvatske', objašnjava ona.

Ako se u ovakvom, diskriminirajućem, obliku usvoji ovaj zakon, pitali smo Bezbradicu Jelavić možemo li očekivati daljnje tužbe protiv Hrvatske i na nacionalnim sudovima, a vjerojatno i pred Europskim sudom za ljudska prava?

Odvjetnica nam je kazala da ako se građani budu tužili na diskriminaciju i ustrajali u svojim zahtjevima, onda su te tužbe nekakav logičan slijed.

'Odnosno ako je njihova namjera udomiteljstva iz diskriminatornih razloga onemogućena pred nacionalnim tijelima, onda je redovan pravni put da ostvare svoje pravo ići prema Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći, žaleći se i argumentirajući povredu ljudskih prava', pojasnila je.

No napominje da je ideja i namjera da do toga ne dođe.

'Prema sadašnjem stanju zakonodavstva, zato i jesu sve institucije izrijekom obaviještene i konkretne stranke su se pozivale na praksu Europskog suda za ljudska prava, a odluke su takve kakve jesu. Tužbe su u fazi razmatranja pred nacionalnim sudovima. Svaki zakon, pa tako i konkretni (o udomiteljstvu op.a.), mora biti takav da ne diskriminira, ima nediskriminirajuće odredbe', upozorila je Bezbradica Jelavić, naglasivši da je zaštita prava najviši kriterij, ali i da su se o tome već referirali brojni psiholozi i da je to već interdisciplinarno područje koje izlazi iz domene prava.

Odvjetnica nam je ispričala i da postoje ljudi koji su prošli edukaciju za udomiteljstvo, u što su bile involvirane i nacionalne službe koje su vodile građane kroz cijeli taj postupak, a ne bi ih provodile da nemaju pravnu osnovu, da bi odjednom svi ti postupci bili negativno riješeni iako su ljudi ispunjavali uvjete za pozitivan ishod procesa. 'To je sadašnje stanje stvari', dometnula je.

Zanimalo nas je i odnose li se presude Europskog suda za ljudska prava samo na udomljavanje i je li usvajanje potpuno druga stvar?

'Ne, nije to druga stvar. Europski sud, rješavajući pojedina pitanja, izriče svoje stavove. Stavovi koji su izrečeni u presudama koje su citirane u nacionalnim sudovima odnose se i na problematiku posvajanja, ali i na problematiku udomljavanja. Europski sud gleda na to imaju li svi građani jednako pravo na pristup postupcima, jesu li odluke motivirane nekim nejednakim postupcima tijela državne vlasti, dakle jesu li diskriminatorne odluke', navodi odvjetnica.

Potom je još malo pojasnila problematiku 'prava na pristup postupcima'.

Bezbradica Jelavić kaže da kada imate problematiku posvojenja i udomljavanja, uopće ne govoreći o istospolnim partnerima nego generalno govoreći, morate procijeniti koji je od potencijalnih kandidata najbolji za neko dijete koje ima pravo živjeti u obiteljskom okruženju, dakle imati dom, a ne odrastati unutar sustava.

'Pa je onda, gledajući pravo djeteta - a djece ima različite i neka su lako posvojiva, da se poslužim laičkim izrazom, a neka teže - dakle gledajući sveukupno što bi bilo najbolje za konkretno dijete, svi potencijalni kandidati moraju imati pravo na pristup postupku ili udomljenja ili posvojenja pa će se od kandidata koji su prošli prag, neovisno o spolnoj orijentaciji, koja je tu doista irelevantna, vidjeti tko je od njih zaista najbolji za neko konkretno dijete. Dakle pravo na pristup postupku je nešto gdje ne smije biti i ne bi smjela postojati diskriminacija', zaključila je.

  • +8
Performans djece iz udomiteljskih obitelji Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić