U Europskoj uniji, 13 posto smrtnih slučajeva povezano je s onečišćenjem okoliša, prema izvješću koje je u utorak objavila Europska agencija za okoliš (EEA), koja ističe da je zdravstvena kriza zbog pandemije koronavirusa znak da treba povećati svijest o povezanosti okoliša i zdravlja
„Pojava tih zoonoznih patogena (kao u slučaju covida-19) povezana je s degradacijom okoliša i interakcijama ljudi i životinja u prehrambenom lancu”, navodi se u izvješću i dodaje da su Europljani stalno izloženi rizicima iz okoliša: onečišćenje zraka, koje je, iako je osjetno smanjeno, i dalje glavni uzročnik smrtnosti, zatim zagađenju bukom te kemikalijama.
U 27 država članica EU-a i u Ujedinjenom Kraljevstvu, 630.000 smrtnih slučajeva 2012. može se izravno ili neizravno povezati s onečišćenjem okoliša, po zadnjim dostupnim podacima, navodi se u izvješću koje upozorava da postoje bitne razlike između zapada i istoka Europe te stupnja socioekonomske razvijenosti.
vezane vijesti
Rumunjska tako ima gotovo 20 posto smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem okoliša, a najbolje rangirane Švedska i Danska 10 posto.
Ti smrtni slučajevi, u najvećem broju izazvani rakom, kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, „mogli bi se izbjeći eliminacijom rizika iz okoliša koji štete zdravlju”, ističe agencija.
„Najsiromašniji su disproporcionalno izloženi zagađenju i ekstremnim vremenskim uvjetima, uključujući ekstremne valove vrućine i hladnoće. To je povezano s mjestom na kojem žive, rade ili idu u školu, često u socijalno marginaliziranim zonama i četvrtima na periferiji velikih prometnih pravaca”, navodi se u izvješću.
Pozitivna značajka okoliša u Europi je kvaliteta vode, koja je „izvrsna” u više od 85 posto slučajeva kad je riječ o vodama za kupanje. Kad je riječ o vodi za piće, 74 posto područja s podzemnim vodama ima „dobar kemijski status”.
Po agenciji, da bi se poboljšalo zdravlje ljudi i stanje okoliša u Europi, potrebno je povećati broj zelenih površina, mjesta za fizičku aktivnost, opuštanje te društvenu integraciju, koji omogućuju „osvježenje gradovima tijekom velikih vrućina, ublažavaju poplave i smanjuju zagađenje bukom te promiču urbanu bioraznolikost”.
Osim toga, parkovi i vrtovi dragocjeni su za mentalno zdravlje i dobrobit ljudi tijekom pandemije covida-19, ističe europska agencija.
Smanjenje cestovnog prometa, smanjenje konzumacije mesa i ukidanje subvencija za fosilna goriva neka su od rješenja koja predlaže agencija.
