Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) ocijenila je u utorak kako odgovornost za povećanu stope bolovanja leži na HZZO-u a ne na obiteljskim liječnicima, koje se kontrolira, kažnjava i na sve načine pritišće da smanje stopu bolovanja, dok su stvarni razlozi povećanja stope bolovanja predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju
"Kako obiteljski liječnik pacijenta koji nije napravio sve preglede i nije utvrđena dijagnoza može poslati na posao?! Godinama predlažemo nadležnima, pa i HZZO-u, da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red", navodi KoHOM u priopćenju. Dodaju kako godinama traže osnivanje radne skupine koja bi problem bolovanja razmotrila sa svih aspekata.
Dodaju kako godinama predlažu da se nakon određenog roka trajanja bolovanja pacijent uputi timu u kojem će biti stručnjak za liječenje osnovne bolesti zbog koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad i ovlašteni doktor HZZO-a koji će utvrditi žurne daljnje dijagnostičke i terapijske procedure.
vezane vijesti
Također ističu i kako se pacijenti poslani na vještačenje u Zavod za mirovinsko osiguranje gotovo nikad ne vještače u zakonskom roku od 60 dana, već puno duže pa pitaju tko će za to i kada odgovarati.
Smatraju kako bi, kao u nekim zapadnim zemalja, i kod nas trebalo uvesti tzv. dopust za bolest od sedam dana godišnje bez odlaska liječniku, jer bi to smanjilo opterećenje liječnika i administriranje oko otvaranja i zatvaranja bolovanja.
"Unatoč svemu navedenom i činjenici da godinama čelnim osobama HZZO-a ponavljamo da razmisle o konkretnom rješavanju problema, nedavno je ponovno objavljeno da će kontrolori HZZO-a ići u pojačane kontrole u ordinacije obiteljske medicine zbog stope bolovanja koja je među najvišima u Europi", ističu u KoHOM-u.
Traže stoga da se objave podaci koliko je od 2800 zatvorenih bolovanja, koliko je ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić nedavno iznio u medijima, nakon žalbe pacijenata ponovno vraćeno na bolovanje, koje je često zatvarano na zahtjev kontolora HZZO-a, da bi potom bilo utvrđeno kako je obiteljski doktor pogrešno zatvorio bolovanje.
Zahtijevaju, među ostalim, da HZZO nađe druge načine kontrole osiguranika na bolovanju i da se kazne odgovorni u samom HZZO-u zbog nepoduzimanja koraka koji bi doveli do rješavanja problema bolovanja, a na koje im obiteljski liječnici godinama ukazuju.
Navode kako je u pojedinim vremenskim razdobljima povećana stopa bolovanja neizbježna, pa se tako s prvim danima rujna i povratkom djece u kolektive pojavila epidemija respiratornih i gastrointestinalnih oboljenja zbog čega se broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj povećao za 30-50 posto u odnosu na prethodne mjesece. To pak, uz povećani rad znači i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja.
"Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobola stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima, a kao 'nagradu' za rad na rubu izdržljivosti u pravilu dobiju i financijske kazne", kažu u KoHOM-u.
