Hvaljenim govorom o stanju nacije, popraćenim tek pokojom nervoznom reakcijom iz republikanskog tabora, američki predsjednik Barack Obama pokrenuo je predizbornu kampanju za osvajanje novog mandata na izborima u studenom 2012. Uspon republikanskog kandidata za predsjedničku nominaciju Newta Gingricha u odnosu na Mitta Romneyja pritom mu dolazi kao naručen, pa u dobrom raspoloženju kreće u trodnevni obilazak pet saveznih država koji bi se mogle pokazati ključnima za njegov reizbor
U govoru koji je na 11 nacionalnih TV mreža uživo pratilo 43 milijuna gledatelja, Obama je iznio nekoliko konkretnih prijedloga za rješenje problema koji potresaju SAD, prvenstveno onih financijske prirode. Ujedno, govor u stanju nacije iskoristio je za neizravni napad na republikanskog favorita, bivšeg guvernera Massachusettsa Mitta Romneyja. Za razliku od bivšeg šefa Zastupničkog doma Kongresa Newta Gingricha, Romney može ugroziti Obamu u nastojanju da izbori novi mandat, pa se aktualni američki predsjednik na vrijeme počeo zagrijavati za predstojeći obračun.
Neizvjesnost u republikanske redove Gingrich je unio odnijevši, unatoč lošim predviđanjima, uvjerljivu pobjedu u izrazito konzervativnoj Južnoj Karolini. Prognoze za Floridu, gdje će se republikanski predizbori održati 31. siječnja, još uvijek idu na ruku Romneyju, koji Gingricha oštro proziva zbog manjka liderstva, sramoćenja i skandala nepriličnih karijeri jednog ozbiljnog republikanca. Romneyja zasigurno brine i činjenica da je Južna Karolina odabrala pobjednika svih dosadašnjih utrka za republikansku predsjedničku nominaciju od 1980. godine.
Gingrich i Romney zasad vode mrtvu trku za republikanske glasove na stranačkim predizborima - Gingrich trenutno osvaja 31 posto, a Romney 28 posto glasova na nacionalnoj razini. Dok se republikanski dvojac iscrpljuje u međusobnim obračunima, Obama, čija se popularnost među Amerikancima bez obzira na politički predznak vrti oko 44 posto, vodit će bitku i za posljednjeg neodlučnog birača.
Buffetovim porezom na Romneyja
Uoči govora, Gallupova istraživanja pokazivala su da Amerikance u pravilu ne zanimaju rasprave o nacionalnoj sigurnosti i izgubljenim moralnim vrijednostima, koje i dalje dominiraju raspravama potencijalnih republikanskih protukandidata; čak dvije trećine građana od Obame je očekivalo da se u obraćanju pred kongresnicima u utorak fokusira na zapošljavanje i ekonomiju. U populističkom, retorički snažnom govoru pod sloganom 'An America Built to Last' (Amerika sazdana da traje), Obama se založio za izjednačavanje pravila za sve: vrijedan rad će se isplatiti, odgovornost nagrađivati, a financijski paketi pomoći ugroženim bankama i drugim posrnulim privatnicima dokinuti.
Vraćanje digniteta i optimizma srednjoj klasi jedan je od prioriteta američkog predsjednika, a ključna mjera za postizanje ambicioznog cilja jest provlačenje tzv. Buffetovog poreza kroz američki Kongres. Podsjetimo, multimilijarder Warren Buffet među prvima je zatražio povećanje minimalne porezne stope za bogataše koji zarađuju više od milijun dolara godišnje, kako bi se ona izjednačila sa stopom za srednju klasu. Nakon Warrenove izjave da plaća manje poreza od svoje tajnice, dotična Debbie Bosanek postala je 'zvijezda srednje klase', koju je na svečanosti govora o stanju nacije u Kongresu ugostila predsjednikova supruga Michelle Obama.
Obama nije mogao poželjeti bolju priliku od promocije Buffetovog poreza, koji će poslužiti kao odskočna daska u njegovoj kampanji, nego na dan kada je njegov najizgledniji i najopasniji protivnik otkrio da je platio povlaštenih 14 posto godišnjeg poreza na kapitalnu dobit. 'Trebamo promijeniti porezna pravila kako bi ljudi poput mene, i mnogih drugih članova Kongresa, plaćali pravedan porez. Porezna reforma trebala bi slijediti Buffettovo pravilo: ako zarađuješ više od milijun dolara godišnje, ne bi trebao platiti manje od 30 posto poreza', rekao je Obama.
Konačno precizirajući brojke, Obama je uspostavio temelje rasprave o bogatstvu i porezima koja će dominirati predsjedničkom kampanjom cijelu jesen, piše portal Politico. Osim toga, Obama je upotrijebio Romneyjevo oružje, u ovom slučaju jezik, protiv njega. Romney je nedavno rekao da one koji kritiziraju investitore - drugim riječima, njega osobno, optužujući ga za pohlepu - muči zavist prema bogatima. Obama nije trebao imenovati neprijatelja: 'U ovoj zemlji ne zavidimo na uspjehu. Divimo mu se. Kada Amerikanci govore o ljudima poput mene i plaćanju pravednog dijela poreza, to nije zato što zavide bogatima', rekao je.
Obama je zaoštrio retoriku i prema Wall Streetu, pokušavajući pridobiti natrag razočarane liberale koju mu zamjeraju na neodlučnosti da se jače usprotivi financijskom sektoru. Od svog državnog tužitelja javno je zatražio da osnuje specijalni ured za preispitivanje odgovornosti za kreditnu politiku banaka koje su kršeći zakone prouzrokovale stambenu krizu, rušeći prvu domino pločicu u financijskoj krizi. Najavio je i ubrzanu pomoć vlasnicima nekretnina, u sklopu napora za 'okončanje ere nerazboritosti i lakomislenosti koja je pogodila toliko mnogo Amerikanaca'.
Zlu ne trebalo, podsjetio je da su ekonomski problemi počeli kada i izvoz poslova iz SAD-a u inozemstvo te da je samo pola godine uoči početka njegovog mandata bez radnog mjesta ostalo gotovo četiri milijuna građana. Trend je u međuvremenu preokrenut, pa je samo u posljednja 22 mjeseca otvoreno tri milijuna novih radnih mjesta - uključujući i ona u proizvodnoj djelatnosti, prvi put od 90-ih.
Ekonomiju 'sazdanu da traje' gradit će na više razina, s poreznom reformom u temeljima. Između ostalog, snažnije će utjerivati poreze američkih tvrtki s proizvodnjom u inozemstvu te koristiti njihova porezna davanja za financiranje preseljenja onih koji žele vratiti poslove na teritorij SAD-a. Obama nije zaboravio staviti naglasak ni na obrazovanje američkih građana i tehnološki napredak, te 'budućnost u kojoj sami kontroliramo naše energetske resurse i u kojoj naša sigurnost i napredak ne ovise o nestabilnim zemljama'.
