REZERVIRAN PREMA SLANJU POJAČANJA

Obama odbija ratne opcije za Afganistan

12.11.2009 u 08:40

Bionic
Reading

Američki predsjednik Barack Obama ne planira prihvatiti niti jednu od ratnih opcija za Afganistan koje mu je predložio njegov tim za nacionalnu sigurnost, tražeći umjesto toga reviziju da bi se razjasnilo kako će i kada američke snage moći prenijeti odgovornost na afganistansku vladu, izjavio je u srijedu visoki dužnosnik administracije

Kako izvješćuje Associated Press, do takvog je stajališta došlo zbog snažnih rezervi koje je prema mogućem povećanju američkih snaga iznio veleposlanik SAD u Afganistanu Karl Eikenberry.

The Washingotn Post u srijedu je u online izdanju prvi izvijestio da je veleposlanik Eikenberry u posljednih tjedan dana poslao dva povjerljiva brzojava u Washington. U njima je izrazio duboku zabrinutost oko slanja američkih pojačanja u Afganistan, sve dok vlada predsjednika Hamida Karzaija ne pokaže da je voljna otklanjati korupciju i loše upravljanje koje je potiče uspon Talibana, rekao je visoki američki dužnosnik.

Eikenberryeve poruke, upućene dok je Obama u završnoj fazi odlučivanja o novoj afganistanskoj strategiji, pokazuju težinu donošenja odluke ali i produbljenje podjela unutar tima za nacionalnu sigurnost, ističe Post.

Nakon Obaminog sastanka s timom za nacionalnu sigurnost u srijedu popodne, Bijela kuća je izdala priopćenje koje izgleda kao da odražava Eikenberryevu zabrinutost.'Predsjednik je uvjerenja kako mi moramo jasno dati do znanja afganistanskoj vladi da naša predanost nije neograničena', kaže se u priopćenju. 'Nakon godina znatnih ulaganja Amerikanaca, upravljanje u Afganistanu mora se poboljšati u razumnom vremenskom razdoblju'.

Uoči njegovog devetodnevnog posjeta istočnoj Aziji, Obami su vojni planeri iznijeli četiri opcije s različitim brojem pojačanja za Afganistan, od 10.000 do 40.000 vojnika. Ni jedan od scenarija ne predviđa smanjivanje broja američkih postrojbi u Afganistanu, niti odgodu razmještaja dodatnih snaga.

Eikenberryeva intervencija u zadnjem trenutku ukazala je na sumnju koja je skrivena iza političkih rasprava, povezanu s ovisnosti SAD-a o partnerstvu s Karzaijevom vladom, čija nekompetentnost i kormpiranost izaziva opću zabrinutost u administraciji.

Eikenberry, umirovljeni general s četiri zvjezdice koji je 2006-2007. zapovijedao američkim snagama u Afganistanu, ogorčio je svoje bivše kolege u Pentagonu kao i generala Stanleya McChrystala, kazali su vojni dužnosnici za Post.

U komunikaciji s Washingtonom, Eikenberry je izrazio duboke rezerve zbog Karzaijevog nepredvidljivog ponašanja i korupcije u njegovoj vladi, kazao je dužnosnik upoznat s veleposlanikovim porukama. Otkako je Karzai prošloga tjedna postavljen u drugi petogodišnji mandat, nakon skandala s lažiranjem izbora, američki diplomati vide malo naznaka da se on planira posvetiti problemima koje mu opetovano ističu.

Američki dužnosnici posebno su iritirani Karzaijevim ovotjednim intervjuom televiziji PBS, u kojem je rekao da Zapad malo zanima Afganistan, te da su njegove snage u toj zemlji zbog vlastitih interesa. 'Zapad nije ovdje primarno zbog Afganistana. Ovdje je da bi se borio protiv terorizma. SAD i njegovi saveznici su došli nakon 11. rujna 2001. Afganistan je i prije toga imao paklenih muka. Nikoga nije briga za nas', rekao je Karzai za PBS, američku javnu televiziju.

Eikenberry je također izrazio nezadovoljstvo zbog skromnih izdvajanja za razvoj i obnovu Afganistana, i neprihvaćanja njegovog zahtjeva da dodatnih 2,5 milijarde dolara za te namjene u 2010., dok administracija raspravlja o milijardama dolara za nove snage. Naime, računa se da svakih dodatnih tisuću vojnika u Afganistanu, donosi trošak od milijardu dolara.

Kada je riječ o podjelama unutar Obaminog tima za nacionalnu sigurnost, državna tajnica Hillary Clinton i ministar obrane Robert Gates podržavaju veliko povećanje američkog kontigenta, kako bi se istisnulo Talibane iz naseljenih područja. Skeptični dio tima, koji predvodi potpredsjednik Joe Biden, zalaže se za usku protuterorističku strategiju koja ne bi tražila značajno povećanja snaga, piše Post. Vojni planeri su cijenu slanja dodatnih 40.000 vojnika procijenili na 33 milijarde dolara, dok dužnosnici Bijele kuće kažu kako je točniji izračun blizu 50 milijardi dolara.

Opcija koju se naziva 'hibridnom', predviđa slanje 20.000 vojnika, koji bi pojačali sigurnost u 10 do 12 glavnih naseljenih područja, a u ostalim bi se krajevima protuterorističke operacije izvodile s vojnim zrakoplovima, bespilotnim letjelicama Predator i specijalnim snagama na terenu. Trošak te opcije procjenjuje se na 22 milijarde dolara. Najumjerenija opcija predviđa razmještaj dodatnih 10.000 do 15.000 vojnika, uz neznatno nižu cijenu.