Prijedlogom o monitoringu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, Francuska nastoji artikulirati kompromisni put između tendencija jakih i propusnih mehanizama kontrole. U tu je svrhu Jean-Michel Casa, ravnatelj za Europsku uniju pri francuskom Ministarstvu vanjskih poslova, prije današnjih sastanaka s hrvatskom stranom, umjesto nadzora, izraza koji se aktivno spominjao proteklih dana na temu odnosa Hrvatska - EU, radije spominjao izraze pomoći i savjetovanja Hrvatskoj pri završetku pristupnih pregovora.

No iza semantičkog sjenčanja kojim se nastoji ublažiti stroga pozicija nadzora, a i nepopularan dojam koji je Francuska inicijalno ostavila sa svojim prijedlogom, radilo bi se prije svega o praćenju napretka unutar ključnog poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Konkretno, pratila bi se implementacija zakona i općenito poboljšanje efikasnosti sudskog sustava. Kroz rezultate monitoringa, koji bi trebao trajati do službenog pristupanja Hrvatske Uniji, utjecalo bi se na visinu i dostupnost pretpristupnih fondova. U slučaju da se neki od uvjeta ne ispune, pretpristupni fondovi Hrvatskoj se, ovisno o procjeni EU-a, mogu smanjivati ili ukinuti.

I dalje u svrhu ublažavanja početnog udarca, o novom monitoringu govori se kao o tek nešto jačoj verziji tradicionalnog monitorniga koji se primjenjivao u slučaju svih novih zemalja članica. Prigodno se ponovilo da s francuske strane nema manjka povjerenja u napredak Hrvatske te da Hrvatska zaslužuje svoje punopravno članstvo. No situacija s novim članicama Unije, Rumunjskom i Bugarskom, posebice u okviru delikatne i sveprisutne teme korupcije, daje dovoljno zdravorazumskih argumenata unutar kojih se prijedlog o monitoringu teško može smatrati iznenađenjem. Činjenica što nije najsretnije izveden i predstavljen tek je jedan od komunikacijskih šumova na liniji Bruxelles - Zagreb.