Godinu dana nakon ove transakcije, račun tvrtke je blokiran, a Tatjana Kujundžić tri godine ne podnosi financijska izvješća za svoju tvrtku. Zidni vrt zato je likvidiran 2014. godine.

Iz ugovora o kupoprodaji, kojim Telegram raspolaže, jasno se vidi kako je prodavatelj tvrtka Zidni vrt koju zastupa Tatjana Kujundžić, a kupci su Tatjana i Milan Kujundžić kao privatne osobe. Vrijednost kuće navedena je kao 100.000 eura, s uključenim PDV-om. Kako bi mogli realizirati otkup kuće, Kujundžići u isto vrijeme podižu stambeni kredit u PBZ-u, koji glasi na suprugu, s ministrom kao solidarnim dužnikom.

Prema ugovoru o kreditiranju, vještaci PBZ-a istu su kuću u tom trenutku procijenili drastično drugačije: 2,3 milijuna kuna, odnosno 316 tisuća eura. Kupoprodajni ugovor sklopljen je 30. kolovoza 2010., a ugovor s bankom dva tjedna kasnije, 15.9.2010.

Dakle, u trenutku kada su iz vlastite tvrtke kupovali kuću za 100 tisuća eura, obitelj Kujundžić uzima kredit za koju vještaci PBZ-a tu istu nekretninu procjenjuju na gotovo tri puta viši iznos.

Pitanje stvarne tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku kupoprodaje iznimno je važno. Izvlačenje imovine iz tvrtke ispod tržišne cijene za sobom povlači ozbiljno kršenje zakona. Jedna iskusna hrvatska poreznica ovaj je tjedan to pojednostavila ovako: 'Ako pravna osoba prodaje nekretninu po cijeni koja je niža od tržišne onda je ostvarila gubitak. To pak znači da nije platila porez na dobit jer je dakle dobit prikazana kao gubitak. Pri takvoj prodaji tvrtka je trebala platiti i PDV. U svakom slučaju kupoprodajom ispod cijene, država je oštećena za iznos poreza na dobit i PDV-a'. Eventualna prodaja imovine tvrtke ispod tržišne cijene za sobom bi, između ostalog, povlačila i ozbiljna kaznena djela.