Nakon što se Siniša Tatalović, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, založio za promjenu izbornog sustava za manjine, bura ne jenjava: Milorad Pupovac optužio je tog profesora s Fakulteta političkih znanosti da je suprugu uhljebio u Vladi, dok je Furio Radin praktički zatražio njegov odlazak s funkcije savjetnika. Iz Ureda predsjednika, u međuvremenu, neslužbeno se doznalo da Josipović ne dijeli mišljenje svog savjetnika, no u razgovoru za tportal Tatalović je sugerirao da njegova ostavka nije na dnevnom redu Pantovčaka
'Ono što se odnosi na modele političkog predstavljanja manjina je moj stav. Naglasio sam da s predsjednikom o tome nisam razgovarao, ali što se tiče razlike u stavovima, mislim da je potpuno normalno da savjetnik ima različito mišljenje. Kad bismo imali jednako mišljenje o svemu, ne bi imalo svrhe da budem savjetnik', rekao je Tatalović.
U intervjuu koji je pokrenuo lavinu oštrih kritika u manjinskom establišmentu, objavljenom u subotnjem izdanju Novog lista, Tatalović se založio za model u kojemu manjinski zastupnici ne bi imali pravo odlučivanja o povjerenju vladi i proračunu, a otvorio je i mogućnost biranja manjinskih zastupnika preko stranačkih lista kao na lokalnim i regionalnim razinama. Dan kasnije, oglasio se ministar uprave Arsen Bauk, potvrdivši da Vladi nije u planu promjena Ustava, što bi Tatalovićeva inicijativa podrazumijevala.
Prošlo svršeno jednoumlje
Stav Furia Radina da bi krupno neslaganje između predsjednika države i njegova savjetnika, kakvo bi ovdje teoretski moglo biti posrijedi, svugdje u svijetu bio razlog za savjetnikovu ostavku, Tatalović ocjenjuje 'naslijeđem razmišljanja iz prošlih vremena kada su svi morali misliti jednako i imati jednu službenu istinu'.
'U demokratskom društvu, predsjednici imaju savjetnike zbog toga da bi ih savjetovali o različitim mogućnostima vezano za vođenje njihove politike. Savjetnik savjetuje, a predsjednik odlučuje hoće li to prihvatiti ili ne. Znači, kad bi savjetnik mislio isključivo onako kako misli i predsjednik, predsjednik ga onda ne bi trebao', rezimira Tatalović.
'Što se mene tiče, nisam nikoga osobno prozvao, samo sam smatrao da kao građanin ove zemlje, bez obzira na funkciju, imam pravo o nekim pitanjima izraziti svoje mišljenje. Jedan značajan broj ljudi iz srpske zajednice, koje poznajem jer 20 godina sudjelujem u njezinom radu, dali su mi podršku i nadam se da će se pokrenuti neki procesi demokratizacije unutar zajednice', dodaao je Tatalović.
Hrvatska ne treba biti skup etničkih zajednica
Prijedlog da se 'manjinci' biraju preko stranačkih lista osobito je uznemirio dio predstavnika nacionalnih manjina. Furio Radin smatra da je Tatalović pobornik teorije da se na manjine mora gledati kao na 'sigurnosno pitanje' te da zapravo govori o kontroli manjina, njihovoj asimilaciji, a ne integraciji. Tatalović to opovrgava.
'U Hrvatskoj manjine odavno nisu sigurnosno pitanje, već bogatstvo ovog društva koje doprinosi tome da je naše društvo i multietničko i multikulturno. Jasno da naše manjine imaju važnu funkciju u povezivanja Hrvatske s državama njihovih matičnih naroda. Posljednjih 20 godina intenzivno sam sudjelovao u tome da se prava manjina šire, a u intervjuu sam dao pozitivnu ocjenu postojećeg modela zastupanja manjina i ostvarivanja zakona. Ali isto tako mislim da se svako društvo nalazi u kontinuiranom razvoju i da ne mora značiti da će rješenja koja su bila primjerena prije 10 godina, kada se donosio ustavni zakon, biti dobra i u budućnosti. Zato je potpuno normalno da ljudi razmišljaju i o nekim alternativnim rješenjima', kazao je Tatalović.
Prema njegovu mišljenju, moderna demokratska društva u osnovi zagovaraju manjinsku politiku koja ima dva segmenta.
'Prvi je očuvanje i razvijanje identiteta kroz kulturnu autonomiju i obrazovni sustav te zastupanje manjinskih interesa na lokalnim razinama. Mislim da Hrvatska taj segment mora još dodatno pojačati. Drugi segment je princip političke integracije, dakle ne asimilacije, nego integracije u političku zajednicu. Mislim da moderna Hrvatska u budućnosti treba biti jedna politička zajednica u kojoj su svi građani ravnopravni i u pravima i u obavezama, a ne da imamo skup etničkih zajednica', napomenuo je Tatalović.
Tatalović smatra da će ova polemika doprinijeti daljnjem unapređivanju ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj. 'Ne samo da to očekujem, već sam u to siguran, jer je Hrvatska zemlja koja je u Europi na najvišoj mogućoj razini definirala prava nacionalnih manjina', zaključio je Tatalović.
'Cijenim Novosti'
U razgovoru za Novi list, Tatalović je u kontekstu listova nacionalnih manjina problematizirao netransparentnost sredstava iz državnog proračuna koja su namijenjena za kulturnu autonomiju, a 'prelijevaju se u političke aktivnosti'. Je li pritom mislio na Novosti i što podrazumijeva pod političkim aktivnostima?
'Toga ima i u drugim manjinskim novinama, ne samo u Novostima. Cijenim Novosti kao ozbiljne informativne novine, nedavno sam Novostima dao i intervju. Njihovo je legitimno pravo da se bave svim pitanjima, uključujući i političke teme, a moja jedina primjedba je to da se oni financiraju iz državnog proračuna sredstvima koja su namijenjena za kulturnu autonomiju. Mislim da bi trebalo biti više tema koje se bave kulturom srpske zajednice i ukupno manjina. Dakle, moja kritika, dapače, nije išla prema novinama, niti bih se ja na bilo koji način miješao u njihovu uređivačku politiku, ali kao čitatelj isto tako imam pravo izraziti svoj stav o svim novinama', rekao je Tatalović.
