Ovaj su tjedan, naime, njemački političari javnosti de facto potvrdili da namjeravaju platiti za CD s popisom oko 1.500 njemačkih neplatiša poreza koji su ilegalno držali svoj novac u švicarskim bankama, uzdajući se u tamošnje zakone o bankarskoj tajni. Nepoznata osoba, koja im je podatke ponudila za dva i pol milijuna eura, do podataka je očito došla krađom i nezakonitim postupanjem, i to u stranoj državi. No Njemačka je to izgleda voljna zanemariti.

Zarada 100 milijuna eura

Jutarnji prenosi informacije koje je objavila agencija Bloomberg, a riječ je o banci HSBC Holdings, čije je sjedište inače u Londonu i koja nije imala komentara na njihov novinarski upit.

Unatoč skupoći CD-a, računica se za njemačke vlasti itekako isplati, jer bi uz pomoć podataka trebala utržiti oko 100 milijuna eura. Za kažnjavanje izbjegavanja nekih da daju svoj dio u zajedničku blagajnu, pogotovo u ovim kriznim vremenima, Njemačka je spremna riskirati ozbiljan sukob sa susjedom.

Opravdava li cilj sredstvo ili je, kako tvrde neki švicarski dužnosnici, riječ o novoj vrsti pljačkanja banaka?

Ponuda za CD je na stolu već neko vrijeme i njemački se političari najprije nisu željeli, bar ne javno, povezati s takvim dogovorom, piše njemački Spiegel. No kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak: 'Ako su podaci relevantni, treba učiniti sve da ih se dobije.' Time je praktički dala blagoslov nadležnim institucijama da sklope posao.

BND i Slučaj Lihtenštajn

Ubrzo se oglasio ministar financija Wolfgang Schäuble koji je najavio da će se držati prakse iz 2008. kada je na sličan način dobila podatke o neplatišama poreza koji su imali račune u još jednoj alpskoj poreznoj oazi - Lihtenštajnu. Njemačka obavještajna služba BND tada je platila pet milijuna eura za ukradene podatke, a investicija presedan se itekako isplatila, jer su vlasnici ilegalnih računa na kraju do isteka 2009. platili gotovo 180 milijuna eura. Među njima je bio i Klaus Zumwinkel, direktor Deutsche Posta, koji je zbog lošeg primjera i pohlepe dobio uvjetnu kaznu od dvije godine. Neke zemlje poput Švedske i Danske tada su odbile platiti ukradene podatke.