Vedran Černy

Njegov prijedlog digao je Plenkoviću tlak, a sad je izletio iz HDZ-a: Tko je šef braniteljske udruge koji se našao među Viber disidentima

15.11.2019 u 12:14

Bionic
Reading

Među HDZ-ovcima koji su izletjeli iz stranke zbog famozne afere Viber i WhatsApp je i Vedran Černy, šef zagrebačke podružnice Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata. Zanimljivo je da je Černy i vanjski član saborskog Odbora za ratne veterane. Taj odbor, kojemu je na čelu istaknuti HDZ-ovac i predsjednik Hvidre Josip Đakić, izazvao je veliko nezadovoljstvo predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića nakon što je u okviru rasprave o promjeni Zakona o blagdanima zatražio ukidanje Dana antifašističke borbe

Izbio je veliki skandal, a vrh stranke zatražio je da ga se povuče te je uslijedilo prepucavanje između predsjednika Odbora za ratne veterane Josipa Đakića i savjetnika predsjednice za branitelje Ante Deura o tome tko je uopće predložio amandmane.

Sam Černy ne želi puno govoriti o izbacivanju iz stranke. Za tportal je kazao da to ne može komentirati dok ne dobije rješenje o tome po kojoj je osnovi optužen, odnosno izbačen.

'Jedino što mogu reći jest da sigurno niti u jednoj grupi nisam širio mržnju', kazao nam je Černy.

No čini se da je afera s pisanjem u grupama na WhatsAppu i Viberu samo iskorištena kao povod da se napravi čistka u gradskom HDZ-u, odnosno disciplinira članstvo koje kritizira vodstvo.

Predložio sporne amandmane

Kako doznajemo, upravo je Černy bio predlagatelj spornih amandmana na Odboru za ratne veterane koji su uznemirili vrh HDZ-a. To nam je potvrdio i potpredsjednik Odbora za ratne veterane Miro Bulj (Most).

Podsjetimo, saborski Odbor za ratne veterane predložio je amandman na Vladin prijedlog Zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora 8. listopada umjesto kao spomendan slavio kao praznik, a Dan antifašističke borbe 22. lipnja 'postao' bi spomendan.

Predložili su i da 18. studenoga bude Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu umjesto, kako je predloženo, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora bio da prvi na tom popisu treba biti komunizam.

Miro Bulj kaže da se ne želi miješati u unutarstranačke odnose u HDZ-u, ali smatra da je sramota ako čovjeka izbacuju samo zato što je iznio svoje mišljenje, odnosno prijedlog. 'Sramotno je da su ovi što su glasovali jednoglasno, a koji su kasnije upitno povukli te amandmane, jer mene nitko nije kontaktirao kada se amandman povlačio, u redu, a vanjski član koji je demokratski i pošteno predložio amandmane ispada kriv', kazao je Bulj te smatra da je i sramotno i to što je povučen amandman u kojem su se spominjale žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.

I dalje podržavam amandman o velikosrpskoj agresiji, poručio je.

Sud časti Gradskog odbora zagrebačkog HDZ-a na sjednici u četvrtak navečer odlučio je, zbog širenja govora mržnje na društvenim mrežama, isključiti osmero članova, a među njima nema zvučnijih stranačkih imena, doznaje se neslužbeno iz stranke. Isključeni su tako Božo Medić, Ante Jelčić, Anita Parka Đurašić, Ante Šimunović, Vedran Černy, Miro Boras, Krasnodar Raguž i Vlado Kolak.

HOS-ovac, član Uzdanice

Vedran Černy predsjednik je zagrebačke podružnice Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata te član Uzdanice. Predsjednik te udruge na nacionalnoj razini je Zvonko Milas, a koji danas obnaša dužnost državnog tajnika za Hrvate izvan Hrvatske. Ujedno je vanjski član saborskog Odbora za ratne veterane te član Odbora za branitelje Grada Zagreba. Aktivno je sudjelovao u izradi novog sveobuhvatnog Zakona o hrvatskim braniteljima.

U intervju za Hrvatski vjesnik, koji je prenio portal braniteljski.hr, Černy je otkrio svoj ratni put. Kazao je da je prvo krenuo u postrojbama dragovoljaca koji su se zvali Vukovi iz Siska. Iz njih, kazao je, nastaju postrojbe HOS-a.

Nakon toga, 1991., s Banovine prelazi u Grubišno Polje te postaje zapovjednik specijalne postrojbe Vojne policije. Sudjelovao je u jedinoj oslobodilačkoj operaciji te godine, Otkos, u zapadnoj Slavoniji. Ranjavan je i šezdesetpostotni je invalid. Umirovljen je 1997. i tada se uključio u rad udruga te pomaže suborcima i prijateljima braniteljima.