'Objema stranama je jasno da genocida tijekom rata u Hrvatskoj nije bilo i da će Sud odbaciti obje tužbe', kazala je u intervjuu za Danas Pravo Hartmann. Ona navodi i da je situacija tijekom rata bila posve drugačija u BiH, gdje je 'počinjen genocid nad jednim od konstitutivnih naroda, odnosno nad Bošnjacima'. Prema njenom mišljenju do povlačenja tužbi, unatoč ohrabrivanjima Bruxellesa, nije došlo jer povijesna pitanja o ratu nisu riješena.

'Ni kao država, ni kao društvo, osim jednog segmenta civilnog društva, Srbija nije željela započeti ozbiljan proces suočavanja s prošlošću i time se eksplicitno distancirati od najcrnjih stranica napisanih za vrijeme Miloševićevog režima', kazala je Hartmann. Smatra da suđenje može pomoći u suočavanju s prošlošću jer će se utvrditi činjenice i odgovornosti država. 'Da bi suci obrazložili odbacivanje međusobnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid, najvjerojatnije će morati opisati ulogu svake od te dvije države u teškim zločinima počinjenim 90-ih u Hrvatskoj, pa možda i pravno kvalificirati sam oružani sukob', kazala je Hartmann.

Bivša glasnogovornica haškog tužiteljstva naglašava da se Hrvatska tome nada i da je to svrha ovog spora.

'Sudski spor je mogao biti izbjegnut jedino da je za ovih skoro dvadeset godina otkada je rat završen započet regionalni proces suočavanja s prošlošću', smatra. Nesuočavanje Srbije s vlastitom odgovornošću i krivicom za rat, nastavlja, svakako je razlog ovoga spora, ali i, što je još važnije, razlog zbog kojeg je ostala talac svoje crne prošlosti, čime je spriječena da izgradi novi državni identitet. 'Idealno, taj proces bi trebalo biti početak liječenja protiv daljnjih poricanja obje države. Protiv manipuliranja poviješću i negiranja tuđih žrtava i patnji. Nažalost, već se nazire da proces pred Međunarodnim sudom pravde neće biti dovoljan da do toga dođe', zaključila je Hartmann.