Sudski postupak zbog genocida pred Međunarodnim sudom (pravde) u Den Haagu, pokrenut po tužbama Republike Hrvatske i Republike Srbije, ušao je u svoju završnu fazu u kojoj će u složenom postupku odlučivanja i vijećanja 17-ero člano sudsko vijeće donijeti svoju konačnu presudu.

Iako su postojala očekivanja, posebice nakon inicijativa s najviše političke razine da dođe do povlačenja tužbi, da će se stranke voditi načelima stručnosti, objektivnosti i priznanja patnji svih a ne samo 'vlastitih' žrtava, argumenti koje su iznijele Sudu su pokazali da su velika financijska sredstva neopravdano potrošena, priopćili su iz Documente. Propuštena je prilika, upozoravaju iz Documente, da se pred ovom respektabilnom međunarodnom instancom pošteno i časno iznesu i utvrde činjenice o stradanjima i patnjama te razmjeru i pozadini počinjenih zločina.

'Rasprava, koja je s velikim interesom i još većim senzacionalizmom u izvještavanju, praćena u javnostima obiju zemalja, pokazala je da povjerenje između nekad zaraćenih strana još uvijek nije izgrađeno, da je i dalje prisutna retorika isključivosti s početka 90-ih godina koja je i dovela do oružanog sukoba, da se licitira s brojevima žrtava, minimizira i negira vlastita uloga u počinjenim zločinima te da se ide tako daleko da se manipulativno i tendenciozno interpretira pravna praksa Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Tako je hrvatska strana pokušala oslobađajuću presudu MKSJ-a generalima Gotovini i Markaču protumačiti kao dokaz da se zločini počinjeni od strane pripadnika hrvatskih postrojbi protiv srpskog civilnog stanovništva nisu dogodili.

Iako je MKSJ preglasavanjem i odskakanjem od svoje prijašnje prakse, presudom žalbenog vijeća zaista oslobodio kaznene odgovornosti spomenute hrvatske generale, on ničim nije doveo u pitanje činjenična utvrđenja prvostupanjske presude, kojom su vrlo detaljno elaborirani masovni zločini nad domicilnim srpskim stanovništvom počinjeni za vrijeme i nakon Vojno redarstvene akcije 'Oluja'. Brojne su također pravomoćne presude MKSJ-a koje svjedoče o masovnim zločinima srpske strane počinjenim diljem Hrvatske nad hrvatskim civilima.

Tijekom sudskog postupka izložena pravna stajališta Hrvatske i Srbije pokazala su da se unatoč promjenama političke garniture, u nijednoj od dviju zemljama nije dogodila ona nužna društveno-politička katarza, potrebna da se društva suoče s mračnom stranom vlastite prošlosti i priznaju žrtve masovnih zločina počinjenih u ime vlastite države.

Očekivana presuda, utvrđivanjem razmjera počinjenih zločina obiju strana, mogla bi svojim autoritetom postati važan korak u pravcu prihvaćanja vlastitih pogrešaka iz prošlosti i priznanja patnje svih, a ne samo vlastitih žrtava', stoji u priopćenju kojeg potpisuje Vesna Teršelič.