'Vlada će respektirati mišljenje građana i potpise za referendum te poduprijeti tu inicijativu, ali svjesna toga da su za referendum nužne određene predradnje', izjavila je premijerka Jadranka Kosor, iznoseći Vladino stajalište vezano uz prikupljene potpise za referendum protiv izmjena Zakona o radu.

'Vlada će od Sabora zatražiti određivanje institucije i načina za transparentnu provjeru prikupljenih potpisa', najavila je Kosor, dodavši da 'neće imati ništa protiv ako Sabor odluči da to bude neki odbor'.

IZVANREDNA SJEDNICA SABORA

Nakon te odluke Vlada će Saboru, s obzirom na redovitu sjednicu do 15. srpnja, predložiti održavanje izvanredne sjednice s prijedlogom rebalansa državnog proračuna, najavila je također Kosor jer 'ni lipa nije planirana za izbore ili bilo kakvo provođenje referenduma u ovoj godini'.

Ipak, izašla je odmah s procjenom da će za 'održavanje referenduma trebati osigurati otprilike 170 milijuna kuna', a do te je brojke došla temeljem podatka da je upravo toliko trebalo za prošle izbore u proračunu.

NOVA REZANJA PRAVA?

No s obzirom da je proračun 'u banani' ili kako je to Kosor rekla – 'budući da je situacija s proračunom iznimno ozbiljna, iznimno ozbiljna, sredstva za referendum u proračunu ćemo morati naći smanjivanjem određenih projekata i prava'.

Kojih to – premijerka nije naznačila. Upozorila je tek da bi 'odustajanje od daljnjih rezova, koji su bolni, ali jedini vode u oporavak, moglo u konačnici značiti i paraliziranje države'.

Istovremeno, Kosor smatra da sindikati i oporbene stranke koje su podržale sindikalnu inicijativu, imaju neku ideju oko toga kako doći do potrebnih sredstava, pa je najavila 'da će prije održavanja referenduma, sastati s predstavnicima sindikata i oporbe, kao i s koalicijskim partnerima oko izmjena ZOR-a.

Pritom se, naime, nije mogla suspregnuti od nabrajanja nekih 'važnih činjenica', u smislu da je 'potpise, uz sindikalne središnjice, prikupljala i većina oporbenih stranaka te da su mnogi u iskazali nedvojbene političke ambicije, što je legitimno'.

PREMIJERKINE JADIKOVKE

Sindikatima je opet zamjerila da se 'nisu odazvali na opetovane pozive ministra gospodarstva Đure Popijača da dođu u resorno Ministarstvo i očituju se o Vladinim amandmanima na ZOR, koji su na tragu izraženih dvojbi i strahova sindikata'

Ponovila je Kosor po tko zna koji put da 'Vlada kroz predložene izmjene ZOR-a nije ni pomislila, a kamo li bila na tragu realizacije ukidanja i poništavanja radničkih prava i kolektivnog pregovaranja, nego da je riječ samo o jednoj od mjera iz programa gospodarskog oporavka'.

'Taj su program', podsjetila je Kosor, u Gospodarsko-socijalnom vijeću poduprli svi socijalni partneri, pa i sindikati', od čijih će središnjica, najavila je - 'zatražiti očitovanje o tome hoće li se vratiti u GSV i namjeravaju li nastaviti socijalni dijalog, jer samo socijalno partnerstvo u ovako teškim trenucima može jamčiti da ćemo u potpunosti izaći iz krize'.

GOSPODARSKI OPORAVAK IDE DALJE?

O izlasku iz krize govorilo se i u ostatku sjednice, na kojoj je Vlada donijela više odluka vezanih za provedbu programa gospodarskog oporavka. Riječ je o zaključku o prihvaćanju kataloga javnih investicijskih programa i objedinjavanju s projektima u drugim ministarstvima i nekim institucijama, te programu mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva.

Među 27 predviđenih mjera je i uvođenje takozvanog 'jednostavnog dioničarskog društva s ograničenom odgovornošću' u Zakon o trgovačkim društvima novog društva, zatim donošenje novog Zakona o zadrugama te Zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora. Također, tu je i osiguravanje da poduzetnici koji su bankrotirali, brzo dobiju novu priliku, ali uz obvezu prilaganja izjave o nepostojanju poreznog duga kod nove registracije tvrtke.

SPORAZUM O IZRUČENJU SA SRBIJOM

Sjednica nije mogla proći bez spominjanja borbe protiv korupcije, naime, Vlada je konačno pokrenula postupak za sklapanje ugovora o izručenju sa Srbijom, na temelju kojeg će dvije zemlje moći međusobno izručivati svoje državljane radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović pritom je objasnio da je 'riječ o prvom u nizu sporazuma sa zemljama jugoistočne Europe' te podsjetio da je 'Hrvatska nedavno izmijenila Ustav te izbrisala odredbe o ne-izručivanju svojih državljana'.

'Hrvatska će sa Srbijom 29. lipnja potpisati taj sporazum, koji će se privremeno primjenjivati odmah po potpisivanju, a privremena primjena trajat će do ratifikacije sporazuma u Saboru', najavio je Šimonović.

Postupak izručenja po tom sporazumu je hitne naravi i u Hrvatskoj će trajati između jednog i četiri mjeseca, a kako je to objasnio Šimonović – 'postupak će trajati jedan mjesec ako netko nema ništa protiv toga da bude izručen, a najviše četiri mjeseca ako se netko drži zubima i noktima i ima dobre odvjetnike'.