'Pitanje je može li Hrvatska prihvatiti da se najviši državni dužnosnik ne odredi na onakav način koji bi zadovoljio hrvatsku javnost jer se radi o predsjedniku Republike, predsjedniku svih građana, a u najmanju ruku barem polovica Hrvatske vezana je uz bleiburšku tragediju na ovaj ili onaj način. To je praktički odricanje od polovice Hrvatske i stvaranje jedne nove podjele u društvu, koja nije prihvatljiva HSP-u', rekao je predsjednik te stranke Danijel Srb

U HSP-u su se dosjetili i poručili predsjedniku da kad već ne želi odati počast nevino stradalim Hrvatima, da to onda može učiniti pripadnicima njemačke nacionalne manjine nad kojima je proveden genocid u razdoblju od 1945. do 1948. godine. Tisuće žena i djece njemačke nacionalnosti su, kaže Srb, stradale u radnim logorima samo zato što su bili drugačiji. 'Pozivamo ga da se prilikom posjeta Njemačkoj ispriča ili izrazi žaljenje zbog tog provedenog genocida i da poput američkog predsjednika Reagana položi vijence na njemačko vojno groblje gdje su pokopani nevini stradali njemački vojnici', poručio je predsjednik HSP-a.

HSP je izrazio i svoje protivljenje ukidanju potpora stradalima iz Domovinskog rata i akademicima te smatra da bi Vlada prije trebala razmotriti ukidanje projekta povratka stanova osobama koje su izgubile stanarsko pravo zahvaljujući važećim zakonima i slanja mirovina u Beograd osobama koje su napustile Hrvatsku, a ne može se utvrditi jesu li još uvijek živi pa, smatra Srb, tu ima sigurno onih koji već imaju 110 ili 115 godina, a primaju mirovinu tj. njihovi nasljednici pljačkaju Hrvatsku.

HSP je također protiv ovakvog načina donošenja ustavnih promjena koje se bez uvida javnosti dogovaraju između HDZ-a i SDP-a. 'To je dokaz da među tim strankama nema bitne razlike', rekao je počasni predsjednik HSP-a Anto Đapić. On je također protiv ukidanja prava glasovanja hrvatskoj dijaspori jer je to osnovno pravo koje proizlazi iz hrvatskog državljanstva i ono ne može biti parcijalno.