'S obzirom da su čak tri od četiri stručnjaka, koji su radili reviziju Studije utjecaja na okoliš zaključili da Studiju treba odbaciti smatramo kako Vlada mora poslušati mišljenje građana i neovisne struke. Poznato je da se bivša ministrica Mirela Holy protivila realizaciji ovog projekta i da je cijela afera koja je dovela do njene ostavke izbila upravo u ovom ključnom trenutku za daljnju sudbinu HE Ombla', navode udruge.

Ističu da 'ukoliko Vlada donese političku odluku o prihvatljivosti ovog projekta, usprkos jasnom stavu građana i neovisnih stručnjaka da projekt treba zaustaviti, to će ići u prilog tvrdnjama da je cijela afera iskonstruirana s ciljem prisiljavanja bivše ministrice da podnese ostavku'.

Udruge smatraju i kako je 'negiranje negativnog mišljenja javnosti i stručnjaka o izgradnji HE Ombla znak krajnje bahatosti i nasilja', naročito jer je Kukuriku koalicija u Planu 21 naglasila da su studije za taj projekt pokazale da nije ni ekonomski racionalan ni ekološki prihvatljiv te da ne podržavaju takve upitne projekte.

Udruge podsjećaju kako je Studija utjecaja na okoliš za HE Ombla izrađena još davne 1999. godine, kada su standardi zaštite okoliša bili znatno niži nego danas, što je i razlog da je većina neovisnih stručnjaka procjenila da Studiju treba odbaciti. 'HE Ombla se planira graditi unutar špiljskog sustava, u poroznom kršu i upitno je hoće li brana u takvim uvjetima uopće moći zadržati vodu. HE Ombla potopila bi špiljski sustav Vilina jama – Ombla koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja - Natura 2000", navode udruge i dodaju kako bi se akumulacija nalazila u najtrusnijem području u Hrvatskoj, a znanstveno je dokazano da akumulacijska jezera povećavaju učestalost potresa. Udruge važnim napominju da ukoliko dođe do problema prilikom izgradnje HE Ombla, osim štete za prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za Dubrovnik koji se opskrbljuje iz izvora Omble te kako se zbog svih tih razloga ovom projektu već javno usprotivilo više od 30 nevladinih udruga u Hrvatskoj i inozemstvu.

Udruge navode i kako je neosporna činjenica da u energetiku treba ulagati, no da prvi korak treba biti usmjeren u smanjenje gubitka električne energije u distribuciji koje je u Hrvatskoj znatno veće nego u državama EU te da treba smanjiti gubitak energije u zgradama i poticati instaliranje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na zgrade. "Iako su ovakve investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije izrazito efikasne, one ne idu na ruku građevinskom lobiju, jer nema gradnje velikih pogona i brana, a vlasništvo i profit nisu centralizirani. Vjerojatno je to razlog zbog kojeg agresivni pojedinci iz Vlade ne zagovaraju učinkovita rješenja, nego gradnju velikih hidroelektrana", smatraju udruge.