DAN ARHITEKATA NA SASO-U

Ne zna se koliko ljudi živi u povijesnoj jezgri Splita!

21.10.2011 u 17:54

Bionic
Reading

Na 16. Međunarodnom sajmu SASO u Splitu je održan 9. Dan arhitekata. U okviru tog skupa je bila organizirana radionica o planiranju i upravljanju park-šumom Marjan pod naslovom ‘Upala pluća grada’. Na kraju skupa koji je organizirao DAS, Društvo arhitekata Splita, održan je i okrugli stol o upravljanju prostorom, odnosno Marjanom i povijesnom jezgrom Splita

Na skupu su se sučelili akteri koji su u Splitu posredno ili direktno uključeni u tu problematiku. Među učesnicima okruglog stola je bio arhitekt Ante Kuzmanić, a ispred udruga građana su sudjelovali Srđan Marinić iz Društva prijatelja Marjan i Boran Vrandečić ispred udruge Građanska inicijative. O gradskoj jezgri je govorio Goran Nikšić, čelnik službe za gradsku jezgru, a o upravljanju Marjanom čelnik Javne ustanove Marjan Mate Kosović. U radu skupa je sudjelovao i profesor Ivo Šimunović.

Tema upravljanja prostorom je pokazala izuzetno loše stanje u Splitu po pitanju planiranja, organizacije i kontrole javnog prostora. ‘Tko upravlja prostorom, Split, Solin, Kaštela, Podstrana ili Dugopolje?’ zapitao se Ante Kuzmanić. ‘Mi govorimo o upravljanju najvažnijim javnim resursima, Marjanom i starom gradskom jezgrom, ali i šira slika grada je problematična. Stanje planiranja šireg prostora Splita je tragična.

Tko će odlučivati o novoj prometnoj obilaznici, Split ili Dugopolje? Split je neodrživom administrativnom podjelom prostora izgubio fizički prostor i zonu odlučivanja i odgovornosti. Tko će raditi prostorni plan, možda općina Podstrana?’ nastavio je Kuzmanić.

Na tu pesimističnu sliku Splita se nadovezao i Goran Nikšić koji vodi javnu ustanovu koja skrbi o povijesnoj jezgri grada. ‘U ovom trenutku nitko ne zna koliko ljudi zapravo živi u staroj gradskoj jezgri. Danas nitko ni ne upravlja tom jezgrom. Situacija sa planiranjem i upravljanjem baštinom u Splitu je bitno lošija nego prije 30-40 godina. Zato sada u palači imamo kaos i povijesna jezgra nam se naočigled urušava’ zaključio je Nikšić.

S time se složio i najveći kritičar postojećeg stanja Boran Vrandečić koji za to smatra odgovornima gradske činovnike i politiku. Srđan Marinić je naglasio da je park-šuma Marjan najveći javni prostor u Splitu koji se sustavno napada sa svih strana.’ Javna ustanova Marjan koju građani Splita plaćaju nije opravdala svoje postojanje. Promet se nesmetano odvija na Marjanu i gradi se naočigled’ kritički je nastavio Marinić. Čelnik Javne ustanove se na te optužbe branio stavom da on nije imao ingerencije koje ima od prije tri mjeseca.

Kritike nije bilo pošteđeno ni Ministarstvo kulture RH zbog kontroverzne uredbe nakon koje kontaktna b zona uz povijesnu jezgru više nije pod zaštitom, a što se u Splitu odnosi na Marjan i Sustipan. Profesor Ivo Šimunović je ustvrdio da se u situaciji kada je izvjesno da se ni nakon izbora neće značajnije promijeniti administrativni ustroj Hrvatske zapravo ništa dobro ne treba očekivati.

‘Mi sa prostorom, jedinim relevantnim resursom ne upravljamo. Za upravljanje gradom i prostorom trebamo menadžere, a ne političare. Prostor je izvor i motiv kriminala u Hrvatskoj. Ovako kako je sada, ni grad nije spreman za pravo upravljanje, a ni aktualni gradonačelnik apsolutno nije dorastao tom ozbiljnom zadatku’ zaključio je Šimunović. Na kraju su svi sudionici ipak pokušali optimistički zaključiti skup prepun sumornih informacija i perspektiva.