Dok netko srlja za profitom umjesto da vodi brigu o zdravlju građana, kako je u jeku afere koja trese Hrvatsku ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić opisao one koji na tržište stavljaju hranu sumnjive kvalitete, istovremeno se, u strahu za održivost vlastitog posla, manji proizvođači jaja i mesa pridržavaju slova zakona i strogih pravila kontrole. Za njih nije problem samo salmonela i zdravstvena ispravnost hrane, nego i istjecanje roka trajanja smrznutoga mesa, kvaliteta, sljedivost od polja do stola. Što u njihovu poslu to znači, za tportal govori veterinar Goran Jančo, koji je istovremeno i uzgajivač svinja te proizvođač konzumnih jaja Marko Medved
Dok inspekcije češljaju zdravstvenu ispravnost hrane koja završava na trgovačkim policama, a u konačnici na tanjurima kupaca, Goran Jančo, veterinar iz Punitovaca, nedaleko od Osijeka koji je istovremeno potpredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske, ali i sam njihov proizvođač, ističe kako je kontrola od polja do stola preduvjet za stavljanje hrane na tržište.
'Kod nas u Hrvatskoj sustav je prilično u redu, ali na ono što ne možemo utjecati je sljedivost mesa koje dolazi izvana, koje nije pod našom kontrolom. Ono što je nemjerljivo je kvaliteta mesa. U Hrvatskoj ne postoji jedinica za kvalitetu mesa, je li nešto kvalitetno, kakva je struktura mišićnih vlakana, je li meso odmrzavano, zamrzavano. Meso koje je zaklano prije deset godina i jučer može biti zdravstveno ispravno, ali nitko ne mjeri njihovu kvalitetu i to je ono što domaće proizvođače stavlja u nepravedan položaj', ukazuje Jančo.
Bez naznake roka trajanja smrznutog mesa
Ističe kako Hrvatska nema svojih zaliha smrznutog mesa nego samo ono koje je došlo izvana. Već ranije su kao proizvođači ukazivali i kako na smrznutom mesu nema naznačenog roka trajanja.
'Prvi smo za preglede i da se vodi briga kako o zdravlju tako i o dobrobiti životinja da se one što bolje osjećaju. Našu farmu redovito posjećuje poljoprivredna, stočarska, veterinarska inspekcija, zaposlenici redovito odlaze na sanitarne preglede. Sve to radimo ne samo kako bismo napravili što je zakon rekao, nego zato da bi životinje bile zdrave', kaže on.
Ovaj veterinar smatra kako bi zbog nekontroliranog uvoza mesa Hrvatska ostala gladna i žedna u roku tri tjedna, kad bi se, primjerice, zabranio uvoz jer su domaći proizvođači mesa, mlijeka i jaja već odavno na koljenima.
Na prodaju nije utjecala afera
Slova zakona pridržavaju se i u obitelji Medved iz Pribislaveca kraj Čakovca. Oni se već tri desetljeća bave proizvodnjom konzumnih jaja. Godišnje ih na tržište izbace oko 800.000, a prodaju ih putem jajomata, kioska na tržnici i distribuiraju po čitavom Međimurju.
'Jaja kontroliramo svaki mjesec, a na analizu nosimo hranu i vodu koje kokoši jedu. Inspekcija nas posjećuje tri do četiri puta godišnje. Nikada do sada nismo imali problema, hranu strogo kontroliramo jer si ne možemo dopustiti da nam se nešto takvo dogodi jer od ovoga posla živimo. To bi bila potpuna katastrofa!' priča Marko Medved na čiju prodaju nije utjecala posljednja afera koja je uzbunila cijelu Hrvatsku. Situaciju, kaže, prate, a pojačanu potražnju ne pripisuje posljednjoj aferi nego navikama ljudi koji tijekom jeseni i zime više jedu jaja.
