Fehmarnbelt fixed link

Najdužim podvodnim tunelom od Njemačke do Danske za sedam minuta: Prva linija betonskih blokova spremna najkasnije početkom 2023.

22.09.2022 u 08:16

Bionic
Reading

Gradnja najdužeg podvodnog željezničko-cestovnog tunela na svijetu je u tijeku. Tunel dug 18 kilometara i na dubini od 40 metara ispod mora povezat će Dansku i Njemačku, a gotov bi trebao biti 2029. godine

Izgradnja tunela Fehmarnbelt Fixed Link započela je krajem 2020. godine na danskoj strani, dok je u Njemačkoj započela tek godinu dana kasnije. Podvodni tunel bi 2029. godine trebao spojiti njemački otok Fehmarn i danski Lolland, a činit će ga 89 masivnih betonskih sekcija dugih po 217 metara, širokih 42 metra i visokih devet metara. Svaka će biti teška 73 tisuće tona te će one samo biti uronjene u Baltičko more. Prva linija betonskih blokova trebala bi biti spremna najkasnije do početka sljedeće godine, a 2024. planira se uranjanje prvog bloka. Samo postavljanje sekcija trebalo bi trajati tri godine.

Fehmarnbelt je jedan od najvećih europskih infrastrukturnih projekata, a njegova izgradnja koštat će više od sedam milijardi eura. Za usporedbu, izgradnja Eurotunela ispod La Manchea dugog 50 kilometara koštala je 13,7 milijardi eura, piše CNN. Eurotunel je naime napravljen strojem za bušenjem tunela, a ne uranjanjem već izgrađenih blokova tunela u more.

Dosad je u tzv. Fehmarnovu pojasu Dansku i Njemačku povezivala trajektna linija, pri čemu je vožnja trajala 45 minuta. Novi tunel bit će i najduži kombinirani željeznički i cestovni tunel. Vožnja autom između ovih dviju država ovim tunelom trajat će deset minuta, dok bi se vlakom trebao preći za samo sedam minuta. I vožnja između velikih gradova Hamburga i Kopenhagena nakon izgradnje tunela trajat će znatno kraće. Dok je vožnja vlakom između ta dva grada dosad trajala 4,5 sati, sada će biti za dva sata kraća.

  • +3
Izgradnja tunela Fehmarnbelt Izvor: Profimedia / Autor: Mads Claus Rasmussen / AFP / Profimedia

Tunel će pozitivno utjecati i na teretne kamione i vlakove jer skraćuje kopneni put između Švedske i središnje Europe za 160 kilometara. Bit će to, kao što ga u Danskoj nazivaju, 'strateški koridor između Skandinavije i Srednje Europe'. Iz Danskog društva za očuvanje prirode smatraju i da će projekt imati pozitivan učinak na okoliš jer će ljudi umjesto letom ići željeznicom koja je puno 'zelenija' opcija. No, ne dijele svi to mišljenje.

Još 2008. godine Njemačka i Danska potpisale su ugovor o izgradnji tunela. Početak radova kočila su negodovanja brojnih trajektnih tvrtki i organizacija za zaštitu okoliša. Izgradnja tunela bi prema njihovu mišljenju u potpunosti uništila ekosistem Baltičkog mora te je sve naposljetku završilo na sudu. U studenom prošle godine Savezni sud u Njemačkoj dao je zeleno svjetlo za izgradnju tunela, ali pod posebnim uvjetima glede zaštite okoliša i proizvodnje buke tijekom radova. Stoga je gradnja na njemačkoj strani započela godinu dana kasnije nego u Danskoj.

Izgradnju tunela dodatno otežavaju i problemi u opskrbom lancu. Cijena čelika i drugih sirovina je porasla, a izvođači radova morali su povećati broj dobavljača kako bi osigurali opskrbu sirovinama.