Đakovačko-osječka nadbiskupija izdvojila je 100 tisuća kuna za stradale u poplavama. To je druga okrugla financijska pomoć Katoličke crkve unesrećenima, nakon što se Zagrebačka nadbiskupija, putem Caritasa, također odrekla 100 tisuća kuna. Đuro Hranić, nadbiskup ĐON-a, u okružnici vjernicima i župnicima iznio je šest mjera kako da djeluju tijekom katastrofe koja je pogodila istočnu Slavoniju i raselila preko 15 tisuća ljudi
Prva mjera je tih 100 tisuća kuna koje ĐON šalje za prehranu i osobnu higijenu stradalog stanovništva. Novac donira putem Caritasa, objasnio je Hranić u priopćenju. Sljedećih pet mjera odnose se na vjernike. Hranić im poručuje da hranu, higijenske potrepštine, namještaj i tehniku donose u centre Caritasa, poziva župnike da 'animiraju svoje vjernike te da organiziraju prikupljanje novčanih priloga i pomoći u naravi za stradale u poplavama'. Na misama 8. lipnja prikupljat će se novčana pomoć, također vjernika.
Pripadnicima i simpatizerima Katoličke crkve, koji žele uputiti još više novca putem ove organizacije, Hranić je naveo i žiroračun ĐON-a i Caritasa na koji se također mogu uplatiti dodatni iznosi.
Solidarnost organizacija Katoličke crkve, kojoj građani Republike Hrvatske samo 2014. iz državnog proračuna isplaćuju 352,194 milijuna kuna, još uvijek je u cijelosti na teretu vjernika. Pored toga, oni su već u državnom, županijskim i općinskim proračunima dali za plaće dušobrižnika u bolnicama te plaće vjeroučitelja. Naveliko i obnovu crkvenih zgrada.
U jednoj takvoj djeluje Caritas u Osijeku, točnije u zdanju od 3200 četvornih metara Vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije, u zgradi iz 19. stoljeća nekadašnje Plućne bolnice, čiji su obnova i opremanje 2012. sablaznili hrvatsku javnost zbog pretjerane raskoši i troška od 28 milijuna kuna. Nadbiskupija je tada pokazala da ima i može platiti velike svote novca za potrebe koje su Hraniću i crkvenom vrhu ondje bitne.
Bogatstvo ne dolazi samo iz državnog proračuna na isti onaj žiroračun na koji sada pozivaju vjernike da uplaćuju donacije stradalima, nego i u naturi. Nadbiskupija je vlasnik 12 tisuća hektara šuma u okolici Đakova. Najkvalitetnije šume hrasta i bukve bogatstvo su koje je Crkva dobila kroz povrat imovine od države, o čemu smo opširno izvijestili, zajedno s opisom dvorca Karmel sv. Josipa za oko 22 redovnice u Đakovačkoj Breznici.
Unatoč takvom materijalnom bogatstvu, web stranice Zagrebačke i Đakovačko-osječke nadbiskupije nižu obavijesti o prikupljanju pomoći, isključivo vjernika, koje crkvene organizacije samo koordiniraju. 'Samobor pomaže Gunji', 'I Velikogoričani nesebično pomažu', 'Ljubav nije mala stvar. Svakodnevno pomaže unesrećenima u poplavama!', 'Narukvice za Bosnu mladih iz Brdovca i Zaprešića', samo su neki od naslova obavijesti na web stranicama Zagrebačke nadbiskupije, čiji su protagonisti vjernici uz koordinaciju župnika.
S druge strane, Hranić se uputio u 'pohod poplavljenim župama' s ovakvim protokolom: u Županji sastanak sa župnikom Ivanom Varoščićem; obilazak nasipa na Savi; u Drenovcima sastanak sa župnicima; na kraju poplavljena Gunja, u pratnji pripadnika Hrvatske vojske, čijih se preko 1000 iznemoglih vojnika, zajedno s policijom, vatrogascima, HGSS-ovcima, volonterima i mještanima, danima bori protiv katastrofalne poplave.
'Po povratku na poplavljena područja predstavnici Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, u dogovoru sa župnicima i u koordinaciji s nadležnim građanskim institucijama, obići će sve obitelji stradale poplavom te će na licu mjesta popisati nužne potrebe za namještajem, bijelom tehnikom i drugim kućanskim potrepštinama pa će sustavno i organizirano pomoći potrebnima', tumači Hranić kako je organizirao podjelu pomoći koju su prikupili drugi.
