Hvarski akvatorij ovaj je tjedan poharala grmljavinska oluja s tisućama munja kakva se na otoku, koji je ne samo kod nas već i u svijetu poznat kao topao i sunčan vrlo rijetko viđa, osobito u drugoj polovici lipnja
Koliko su Hvarani sigurni u reputaciju svoje klime zorno pokazuje pravilo koje vrijedi već desetljećima - da gosti imaju pravo na besplatan smještaj ako na otoku kojim slučajem padne snijeg.
Ovotjedno zastrašujuće i opasno, ali i fascinantno lijepo nevrijeme svojom je kamerom zabilježio astronom dr. sc. Jaša Čalogović sa Zvjezdarnice Hvar.
'Lokalni pljuskovi ljeti uglavnom zaobilaze Hvar pa je neuobičajeno da se u tom dijelu godine zareda pet, šest dana s obiljem oblaka i kiša prekidanih tek rijetkim sunčanim razdobljima', rekao je za tportal Čalogović koji je nedavno doktorirao na PMF-u u Zagrebu na temu klimatskih promjena.
Munje na Zvjezdarnici znaju napraviti štete
Na sreću, kaže naš sugovornik, većina munja prošla je iznad mora, jer je u protivnom moglo biti šteta u gradu, a osobito na Zvjezdarnici.
'Za mene je bila sretna okolnost da je oluja točno ispred Hvara skrenula prema Splitu i prešla preko Šolte. Naime opservatorij nije dobro mjesto za boravak tijekom nevremena jer je dosta izložen udarima. Više puta smo imali velikih šteta na elektronici teleskopa, računalima, telefonima i sličnoj opremi, pa je važno imati sustav koji nam otkriva kada je najbolje isključiti većinu skupih stvari. Mada imamo posebne utičnice sa zaštitom od prejake struje – one nisu 100% sigurne', objasnio je naš fizičar.
Ističe da je u snimci koja je napravljena tehnikom time-lapse videa posebno zanimljiv razvoj grmljavinskog nevremena: na početku se većina munja razmjenjivala među oblacima, da bi kasnije počele uglavnom udarati u more i kopno.
Čalogović je stanicu za snimanje munja na Hvaru, jednu od tri slične u Hrvatskoj, postavio 1. 11. 2013. Do danas ona je zabilježila preko 280.000 munja do udaljenosti preko 3.000 km. Takve stanice su relativno jednostavne, nisu ni previše skupe, a sastoje se od računala, posebnih antena i GPS-a. Naime, poznato je da munje odašilju određene radio valove koji se hvataju antenama; pomoću GPS-a se vrlo točno određuje vrijeme, te se konačno, na temelju triangulacije mjerenja više stanica određuje točna geografska lokacija udara.
Naš astronom kaže da su mu munje, među ostalim, zanimljive i zato što su povezane s tzv. globalnim električnim strujnim krugom koji teče između površine Zemlje i ionosfere. Na njega utječe i kozmičko zračenje, odnosno aktivnosti na Suncu.
