'Postojeće odredbe Zakona o šumama, kojima se naplaćuje branje šumskih plodova (gljive, kesteni i šparoge), djeluju destimulativno na demografsku obnovu te pogoršavaju socijalni položaj pojedinca i obitelji u situaciji visoke nezaposlenosti i iseljavanja. Trgovačkom društvu Hrvatske šume zakonom su dane ovlasti da naplaćuje branje pojedinih jestivih šumskih plodova, usprkos činjenici da su takvi prihodi marginalni po svom značenju za to društvo', stoji u prijedlogu zakona koji se ovih dana našao u saborskoj proceduri.

U svom prijedlogu Lovrinović i HSS navode kako je ishođenje dozvole za branje pojedinih šumskih plodova komplicirano, a kako bi se došlo do dozvole, mora se prevaliti značajan put, što dodatno podiže troškove.

'Pravilnikom koji su izradile Hrvatske šume predviđaju se i značajne novčane kazne za branje, što dodatno represivno djeluje na osiromašeno stanovništvo i potiče iseljavanje', poručuje se u prijedlogu zakona.

Stoga Lovrinović i HSS predlažu da se građanima ne naplaćuje branje za vlastite potrebe gljiva, kestena, šparoga, žirova, lješnjaka te divljih jabuka i krušaka. Jednako tako traže da se dopusti skupljanje šušnja, mahovine, humusa, treseta, listinca ili smolarenje.

'Hrvatski životni prostor se sve više prazni iseljavanjem ljudi u inozemstvo i padom nataliteta, a oba čimbenika imaju najvećim dijelom ishodište u lošoj ekonomskoj situaciji i sve težim uvjetima za život. Iz navedenih razloga smatramo da je nužno, u cilju demografske obnove i zadržavanja ljudi u njihovom životnom prostoru, ukinuti zabrane ubiranja šumskih plodova', poručuje se u prijedlogu zakona.

Za dozvolu za branje šumskih plodova, prema postojećem zakonu, platit ćete mjesečno 200 kuna, dok je kazna, uhvate li vas u 'krivolovu', i do sedam tisuća kuna.

Podsjetimo, Lovrinović je na ideju o izmjeni zakona došao ovu jesen, kada je posjetio Kestenijadu u Hrvatskoj Kostajnici.