Već sada najveći grad Europe u samo nekoliko godina mogao bi se teritorijalno povećati i do dva i pol puta. Federalna jedinica Podmoskovlje ustupit će dio teritorija gradu Moskvi: urbanizirat će se golema područja, gradići će postati moskovski kvartovi, a ruski predsjednik u odlasku Dmitrij Medvedev obećava bolje životne uvjete za stanovnike ruske metropole
Da nije riječ o futurističkom naklapanju, potvrđuje i datum koji je Medvedev dao u ponedjeljak: već od prvog lipnja ove godine grad Moskva teritorijalno će se proširiti, mahom na jugozapad, te spojiti s lokalitetima koji su od strateškog značaja za budućnost ruske metropole.
Jedan takav toponim je Skolkovo, seoce od 320-ak stanovnika smješteno dva kilometra od granice Moskve: kraj njega niče razvikani 'tehnograd': elitni menadžerski fakultet te skupi inovacijski centar koji se ponekad naziva 'ruskom Silicijskom dolinom'. No dio Moskve uskoro bi trebao bi postati i 20-ak kilometara udaljeni gradić znanstvenika, Troick
Povijesnom teritorijalnom zalogaju Moskve prethodile su smjene dvaju višedesetljetnih lokalnih šefova. Gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov naprasno je najuren prije dvije godine, a naslijedio ga je režimu lojalniji Sergej Sobjanjin. Zatim je nedavno odstupio i general pukovnik Boris Gromov, dugogodišnji guverner Podmoskovlja poznat i kao službeno zadnji sovjetski vojnik koji je napustio Afganistan. Zamijenjen je Putinovim 'specijalcem', donedavnim ministrom za izvanredne situacije Sergejem Šojguom. Zanimljivo, i Sobjanjin i Šojgu dolaze iz Sibira kao svojevrsna regionalna protuteža Putinovom i Medvedevljevom 'lenjingradskom klanu'.
Medvedev, koji od svibnja preuzima dužnost premijera, obećava da će do kraja 2013. godine u nove predjele preseliti i dio vladinih zgrada te da će aneksijom okolnih teritorija konačno biti riješene sad već legendarne moskovske prometne gužve. Novi dio Moskve trebala bi obilježavati arhitektura nižih zgrada.
U Moskvi i aglomeraciji trenutno, prema nekim procjenama, živi i do 15 milijuna ljudi. S obzirom na centralizirani ustroj Ruske Federacije, u ostatku zemlje metropola je percipirana kao 'država u državi' koja nudi brojne šanse za karijeru i dobro plaćeno radno mjesto, što ne postoji u drugim predjelima zemlje. Potražnja za nekretninama, ili naprosto za krovom nad glavom, toliko je velika da cijene prosječnih stanova nerijetko i po nekoliko puta premašuju iznose koji se za slične nekretnine traže u, primjerice, Zagrebu. Događa se paradoks da na golemom euroazijskom prostoru nevjerojatno buja ionako golema Moskva, dok je u ostatku najveće zemlje svijeta sve manje ljudi.
