'Vrijednost su zaposlenici u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Oni su nosili hrvatsku medicinu prije 50, 90, 30 godina, nose je i sad i ključ strategije je na ljudima. Možete napraviti prekrasnu zgradu, prekrasan hram prepun mramora i kamena, ali ako nemate ljude, apsolutno ništa od strategije. Ili, da pojednostavim: hrvatska medicina je izvrsna zahvaljujući sjajnim medicinskim sestrama, odličnim liječnicima, a ključan problem hrvatskog zdravstva je rascjepkanost. Ključan problem hrvatskog zdravstva je sistem feuda. Kao da smo u feudalizmu, kao da smo u 8. stoljeću, a ne 21. stoljeću', kazao je predstavljajući strategiju Ostojić, dodavši da u zdravstvu nema nikakve horizontalne ni vertikalne povezanosti.

Zastupnicima je poručio da u strategiji vladajući daju alate za horizontalni i vertikalno povezivanje, ali i rješenja za pet strateških problema. Poručio je Ostojić da je strategija tek krovni dokument te da će se do kraja godine izraditi tri akcijska plana - palijativne skrbi, razvoja bolničkog sustava i ulaganja u ljudske resurse.

Međutim, dok je Ostojić tvrdio da su ljudi u zdravstvu najveća vrijednost, HDZ-ovog Gordana Jandrokovića zanimalo je kako se to uklapa u najave ministra financija Slavka Linića o otpuštanju 20 tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru. 'Zanima me, ministre, imate li vi spoznaja o tome koliko će ljudi iz sektora zdravstva, po projekcijama ministra Linića, dobiti otkaz? Koliki je broj ljudi koji će 2013. napustiti zdravstveni sustav?' zapitao je Jandroković

'Što se tiče zdravstvenih djelatnika, na kraju našeg mandata bit će više sjajnih sestara i liječnika jer oni nose hrvatsko zdravstvo. A u procesu pregovora i razgovora postoji niz varijanti. Jedna od njih je iz 'spin off' nezdravstvenih djelatnika koji rade u sustavu zdravstva. Dakle, to je nešto drugačije od outsourcinga', odgovorio je ministar zdravlja Ostojić

Vrijednosti zaposlenih spomenuo se i bivši ministar zdravstva Darko Milinović. 'Kažete da su ljudi najveća kvaliteta zdravstvenog sustava. Zašto kršite kolektivne ugovore i zašto ste kada su vam ljudi najvažniji, smanjili ste proračun i sredstva za stažiranje, pa vam sada najavljuju štrajk?' upitao je Milinović

Konkretni odgovor ipak nije dočekao. 'Prvi štrajk bio je za vrijeme Ramzesa III u Egiptu. To je prvi opisani štrajk u 12. stoljeću prije Krista', rekao je Ostojić

Međutim, Milinović je direktno optužio svog nasljednika da laže. 'U dokumentu se kaže da, ako se javna potrošnja za zdravstvo smanji, teret se pomiče na pacijente. Dakle, ovim dokumentom ministar govori da će u idućem teškom periodu krize teret prebaciti na građane. A sad pogledajte suprotnost. Ministar javno kaže da stručnjaci predlažu ne smanjivanje javnih izdataka za zdravstvo u vrijeme krize te poboljšanje efikasnosti kako bi se opravdala ta politike. Dakle, ministar jedno govori, drugo piše. Ima ona jedna pjesma - laži, laži me, ti me lažeš najbolje', dobacio je Milinović

No, zastupnike HDZ-a ipak je najviše zabrinulo što, po njihovom mišljenju, dokument koji je Ostojić predstavio uopće nije strategija. Radi se, kako je kazao HDZ-ov Željko Reiner, statističkoj podlozi za analizu stanja u zdravstvu, s obzirom na to da na analizu otpada većina stranica dokumenta, dok se tek na 15 stranica govori o budućnosti.

'U strateškom okviru EU-a od 2014. do 2020. traži se da strateški dokument zemlje članice pokaže dostupna proračunska sredstva i troškovno usmjeravanje sredstava na prioritetne potrebe zdravstvenog sustava, a u ovom dokumentu nema nijednog slova o tome kolika će sredstva biti potreba i odakle će se ona osigurati. Potpuno je nejasno što će se u sljedećih osam godina događati s financiranjem zdravstva', kazao je Reiner

To posebno zabrinjava, smatra Reiner, s obzirom na to da se sredstva za zdravstvo dramatično smanjuju u zadnje vrijeme. 'Smanjenje doprinosa za zdravstvo od dva posto, što u novcima iznosi oko 2,5 milijarde kuna, ove godine i najavljenim smanjenjem za isti iznos sljedeće godine, doći će do značajnog katastrofalnog urušavanja hrvatskog zdravstva. Vrlo je jasno - ako imate manje novca, ne možete imati isto što je bilo s više novca', upozorio je Reiner

Postavio je Reiner i niz pitanja na koja nije mogao naći odgovor u strategiji. 'U ovom dokumentu nema ni riječi o tome kako riješiti financiranje bolnica u situaciji kada postoji ogroman dug bolnica. Kako riješiti problem što jedne bolnice u želji da smanje troškove šalju pacijente u druge iako za to nema apsolutno nikakvog opravdanja? Kako riješiti problem, makar su formalno svim građanima dostupne sve zdravstvene usluge, da u stvarnosti postoje velike razlike? Kako riješiti problem nedostatka liječnika i sestara? Kako spriječiti da ulaskom u EU naši zdravstveni djelatnici ne odu zbog niskih plaća', nabrojio je Reiner.

S Reinerom se složio HDSSB-ov Dinko Burić, koji je kazao da u strategiji nema ni detektiranja najvažnijih problema sustava, a kamoli odgovora kako te probleme riješiti. 'Postavit ću samo jedno pitanje - kako riješiti problem nedostatka kadra kad imamo situaciju da potezi Vlade idu u tom smjeru da nema ni plaćanja pripravničkog staža za zdravstvene djelatnike', zapitao je Burić.

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista imao je i konkretne prijedloge za ministra Ostojića. 'Kada su u pitanju županijske bolnice, ili provedite istinsku decentralizaciju ili ih podržavajte. Pripremite regionalnu specijalizaciju umjesto šaputanja o zatvaranju nekih bolnica koristeći kriterij kilometraže jedne od druge. Uvedite stručno osposobljavanje, školovanje za zdravstveni enadžment, za upravljanje zdravstvenim sustavom i ustanovama. Uvedite rad u dvije smjene u svim bolničkim sustavima. Osvijestite rad zdravstvenih stručnjaka istovremeno u javnom i privatnom sektoru jer se najveće zlo događa kada isti liječnik prijepodne radi u javnom, a popodne u privatnom sustavu. Nemojte smanjivati doprinos za zdravstveno osiguranje jer će to ići na štetu bolesnih', pobrojao je Lesar.

Kako 'lažna decentralizacija' funkcionira, Lesar je pokazao na primjeru bolnice u Čakovcu. 'Bolnici u Čakovcu HZZO je razrezao mjesečni limit 9,647 milijuna kuna, i to je toj bolnici 97, 5 posto prihoda. Od tog iznosa plaća se sve. Rashod za zaposlene određen im je kolektivnim ugovorom koji je potpisao ministar, a na to se troši čak 90 posto limita, odnosno 80 posto svih prihoda. Hrana, lijekovi, higijenski i medicinski potrošni materijal, energija, sve su to, uz plaće, troškovi bolnica, i na tome se mora štediti. Pa isključuju hlađenje ljeti, smanjuju grijanje zimi, pacijenti su u bolnicama u privatnim pidžamama. A kad bolnica dođe u probleme, onda ministar kaže da su krivi ravnatelji, ravnatelji koji ne mogu raspolagati svojim limitom. Zašto HZZO ne sklapa ugovore sa županijom koja je vlasnik bolnice, umjesto kao sada, direktno s bolnicom?' kazao je Lesar