Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije jednoglasno je prihvatio izmjene Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima, unatoč mišljenju stručnih udruga koje smatraju da su Vladine izmjene samo kozmetika. Nadopunama oba zakona vladajući se nadaju urediti transparentnost vlasničke strukture nakladnika medija, što je itekako važno za razvoj demokracije u Hrvatskoj, čulo se na današnjoj sjednici Odbora za medije
Izmjenama Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima nastoji se, kazao je ministar kulture Jasen Mesić, poboljšati transparentnost vlasničke strukture, spriječiti prikrivanje vlasničke strukture te pojačati prekršajne odredbe.
'Ove izmjene i dopune Zakona o medijima nisu imale za cilj pokrenuti izmjene i dopune zakona sa svim onim inicijativama koje su se mogle čuti u javnom životu, nego se željelo u što kraćem vremenskom roku ići upravo za tim da se poboljša transparentnost vlasničke strukture, bez ikakvih ambicija, želja i intencija za miješanjem u unutarmedijske strukture', kazao je Mesić.
Tako će, po novome, nakladnik imati obvezu do kraja svake kalendarske godine Hrvatskoj gospodarskoj komori, odnosno Vijeću za elektroničke medije, dostaviti ovjerene preslika isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku, dok će kazna za kršenje zakona iznositi i do milijun kuna.
Takva kazna predsjedniku Odbora za medije Nenadu Staziću učinila se čak i premalom jer 'poslovni interes u više slučajeva premašuje tu zapriječenu kaznu'. Osim te male zamjerke, Stazić je pohvalio izmjene zakona.
'Za ukupnu javnost i za razvoj demokracije nužno je da vlasništvo nad medijima bude transparentno, da nema prikrivenog i tajnog vlasništva jer su mediji neobično utjecajni. Svako prikriveno vlasništvo može dovesti do toga da se pritiskom vlasnika određuje uređivačka politika koja može biti takva da pogoduje komercijalnim ili čak privatnim interesima takvog prikrivenog vlasnika', kazao je Stazić
Iste odredbe uvode se i u Zakon o elektroničkim medijima, u koji se još dodaje odredba kojom se zabranjuju postupci prenošenja televizijskih i radijskih koncesija.
Stazić je pohvalio i ove izmjene, no vladajuće je pozvao da promisle o drugačijem uređenju zakona kada se radi o medijima koji su u vlasništvu lokalne samouprave. Naime, iako lokalna samouprava može imati samo do 25 posto vlasništva, Stazić smatra da unatoč tome lokalna politika ima bitan utjecaj na uređivačku politiku takvih medija, spomenuvši se pritom i Slavonske televizije koja se vlasnički povezivala s Branimirom Glavašem
Izmjene oba zakona poduprla je i HDZ-ova Sunčana Glavak, koja se posebno osvrnula na vlasništvo lokalnih medija. 'Ovakvim izmjenama neće se moći aplicirati za sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma ako vlasnička struktura neće biti transparentna i jasna, što je važno kako bi se izbjegla sumnja u korupciju i kriminal. Osim toga, novinarima će biti omogućeno da profesionalno obavljaju svoj posao bez utjecaja kapitala', zaključila je Glavak
