Teorijski fizičari Instituta Ruđer Bošković danas su objavili da su dobili milijun eura iz europskih fondova koji će im omogućiti da se povežu i surađuju s vrhunskim znanstvenicima iz nekoliko najuglednijih europskih instituta.
Od dobivenih sredstava pola ide IRB-u, a pola partnerima.
Dr. sc. Vinko Zlatić (na slici dolje drugi s lijeva; u sredini je Fabrizio Nesti, voditelj projekta) kaže da su se teorijski fizičari Ruđera povezali s kolegama iz četiri vrhunske institucije - International School of Advanced Studies (SISSA) u Italiji, Laboratoire de Physique Theorique d'Orsay (LPT) na CNRS/Université Paris Sud u Francuskoj, Ludwig Maximilian University (LMU) u Njemačkoj i Niels Bohr Institute (NBI) u Danskoj.
Krema će dolaziti k nama, a mi k njoj
'Sredstva dolaze iz projekta HORIZON2020 poznatog kao 'RBI-T-WINNING' koji potiče mobilnost i povezivanje znanstvenika. Dogovorili smo suradnju na nekoliko nivoa. Prije svega znanstvenici iz četiri instituta dolazit će k nama i održavati škole kroz koje će nam predstavljati i prenositi najnovije spoznaje. Mi ćemo odlaziti u posjete njihovim centrima, kako bismo vidjeli kako se radi na vrhunskim institucijama, a projekt će nam također omogućiti da surađujemo na zajedničkim istraživanjima', rekao je Zlatić.
'Dobili smo puno novca za putovanja što nam je jako bitno da naše znanstvenike i studente možemo slati na vrhunske institucije gdje će moći raditi s najboljim ljudima na svijetu u područjima koja pokrivamo u teorijskoj fizici, a pokrivamo ih stvarno puno. Budući da naš zavod prolazi kroz smjenu generacija, čime se otvaraju mogućnosti novog zapošljavanja, moći ćemo privlačiti postiplomce kojima ćemo pružiti najveću izvrsnost. Dobivena sredstva omogućit će ljudima na zavodu da sljedeće tri godine rade s najvećim stručnjacima iz navedenih centara. Također ćemo organizirati puno škola i konferencija koje će biti besplatne. Neka od predavanja moći će pratiti i dodiplomci, a moći će dolaziti i svi studenti i znanstvenici iz zemalja regije', poručio je.
Zlatić kaže da se osobno planira više posvetiti istraživanjima primjena teorijske fizike u biologiji.
'Mi smo se povezali sa Kimom Smeppenom, čelnikom Instituta za život na Institutu Niels Bohr. Kolega fizičar čvrstog stanja Predrag Lazić surađivat će pak sa znanstvenicima SISSA u Trstu koji rade na nekim od najvažnijih istraživanja u tom području', kaže Zlatić.
Od EU stižu milijuni, a od RH ni za grijanje
Naš fizičar ističe da Ruđer posljednjih godina privlači velika sredstva dok istovremeno financiranje iz državnog proračuna stalno pada.
'Primjerice mi trenutno u prvoj zgradi nemamo grijanja jer su se stare instalacije pokvarile, a nemamo za popravak. Istaknuli smo ono što se stalno ponavlja, da bi trebalo povećati ulaganja u znanost, no prvenstveno u ljude, u njihovo obrazovanje. Ako nemate kvalitetne ljude, neće biti koristi ni od zgrada niti od opreme. Onima koji su kvalitetniji treba dati više sredstava, više znanstvenih novaka i više mogućnosti za daljnje napredovanje u obrazovanju', poručio je Zlatić.
Ravnatelj Antičić: Nadam se da više neće biti uranilovke
Ravnatelj Ruđera dr. sc. Tome Antičić kaže da je institut koji vodi u posljednjih nekoliko godina usvojio politiku da su međunarodni projekti i međunarodna izvrsnost i iskustvo, te suradnja s gospodarstvom, jedini ključ za radna mjesta, za napredovanje, kao i za dobivanja upravljačkih pozicija.
'Time je IRB napravio dramatičan odmak od standardne prakse u hrvatskoj akademskoj zajednici, gdje je suviše često seniornost ili podobnost osnova za upravljanje, gdje je način rada u pravilu zapeo negdje u devetnaestom stoljeću s ubrzanom tendencijom vraćanja još par stoljeća unatrag', rekao je Antičić za tportal.
'Umjesto toga, IRB je shvatio da u današnjem iznimno kompetitvinom svijetu može opstati samo ako je najbolji i to na svjetskoj razini. Rezultat takve sustavne politike je da je IRB u posljednje tri godine povećao iznos međunarodnih projekata za čak pet puta, s velikom tendencijom daljnjeg rasta. U ovom trenutku sa samo 6 posto hrvatskog znanstvenog kadra Institut ima skoro 60 posto sredstava svih EU Horizon2020 projekata u hrvatskim znanstvenim institucijama', dodao je.
Antičić kaže da je prošla vlast kaznila uspješnost IRB-a dramatičnim smanjenjem sredstava na 50 posto u odnosu na stanje od prije četiri godine (grafikon dolje).
'Nadam se da će nova garnitura promijeniti katastrofalnu politiku uravnilovke na svim razinama, pristup koji je doveo Hrvatsku u duboku krizu, stvorio ogromne dugove i besperspektivnost u gospodarstvu sa skoro kataklizmičkim odljevom mozgova. Za prvu ruku u sustavu znanosti uopće ne treba više sredstava, već najboljima treba davati najviše, na uštrb lošijih. Samo s takvim pristupom Hrvatska će imati šansu za perspektivnu budućnost', poručio je prvi čovjek IRB-a.
Ministar Šustar: Bit ću suradnik, ali težak pregovarač
Novi ministar znanosti i obrazovanja Predrag Šustar, koji je prisustvovao svečanoj prezentaciji projekta, čestitao je Ruđerovcima što su od 2013. uspjeli ostvariti čak deset projekata HORIZON2020 vrijednih šest milijuna eura.
Pohvalio je i jaku međunarodnu suradnju IRB-a s renomiranim institucijama, a referirao se i na prezentaciju (dolje) kojom je ravnatelj Antičić upozorio da MZOS već godinama smanjuje financiranje što je dovelo do toga da se gotovo sva sredstva koja dolaze od države troše na pokrivanje troškova plaća i hladnog pogona tako da jako malo ostaje za znanstvena istraživanja.
Ministar je obećao da će raditi na poboljšanju predstavljenih brojki te da će biti dobar suradnik uvijek otvoren za dijalog i prijatelj znanosti, ali je upozorio i da će biti težak pregovarač.
Naglasio je da IRB u svim svojim djelatnostima i projektima uvijek mora imati na umu nacionalne interese pri čemu se posebno referirao na suradnju s gospodarstvom i zaključio kako će transfer znanja iz istraživanja u gospodarstvo biti nešto na čemu će njegovo ministarstvo inzistirati u ovom mandatu.
