Zoran Milanović je upozorio da susjedne zemlje, ali i Italija, Velika Britanija, Grčka, Španjolska, čak i Francuska, odnosno sve velike članice EU, izuzev Njemačke, ponovno ulaze u ciklus recesije, pa je i to bila činjenica koja je utjecala na poskupljenje energenata.

‘Za državu koja je na ovakav način izložena gospodarski prema tim zemljama, kao što je Hrvatska, to nije dobra vijest. No to su stvari koji su naša realnost i činjenica, kao što je činjenica i to da posljednje dvije godine cijene energeneta koji se u najvećoj mjeri nabavljaju na svjetskom tržištu, odnosno na čiju cijenu utječu svjetske cijene, nisu mijenjane’, podsjetio je Milanović.

Na pitanje što uraditi u takvoj situaciji, nastavio je Milanović, biti populist i praviti se da se ništa oko tebe ne događa ili korigirati cijene, vladajući su se odlučili za drugu opciju te će pokušati to ‘probati kompenzirati onim jedinim čime se to može kompenzirati, a to je rast, snaga i robustan razvoj’.

‘To je sve ono što male i slabe dijeli od malih i jakih, a to je ono što želimo da bude Hrvatska - mala i jaka’, poručio je Milanović.

Za prvih 100 i više dana Vlade kojoj je na čelu, rekao je da su ‘neke od odluka koje su donijeli bile naprosto nužne’, ali i da su ‘promjene i reforme tek započele, a ovo je tek početak’.

‘U Hrvatskoj nisu smanjivane plaće, govorim o javnom sektoru, nije bilo nikakvih ozbiljnih rezova. Pokušat ćemo nastaviti na takav način, no jamstava u ovoj teškoj situaciji ni za što nema i morat ćemo se boriti sami za sebe’, ocijenio je Milanović, dodavši da to ‘nije nikakva arhaična politika oslanjanja na vlastite snage, jer je to omiljena retorika diktatora i manipulatora’.

‘Dakle, ne samo svojim snagama, nego i međunarodnim snagama, snagama međunarodnih investitora koji u Hrvatskoj vide priliku da ulažu svoj novac i da zarađaju zajedno s nama’, napomenuo je Milanović.

Istaknuo je, kao ključne poluge napretka, razvoj najpropulzivnijih prometnih koridora, odnosno nizinsku željeznicu i riječku luku koje mogu pokrenuti novi ciklus razvoja, te kvalitetan turizam u kojem će ljudi koji plate uslugu osjećati da su dobili kvalitetu, a ne da su ‘oženjeni’ kako se to u narodu kaže’.

Osvrnuo se i na ‘bujanje ekstremizma’ u susjednim zemljama te konstatirao da je ‘Hrvatska za sada pošteđena toga’.

‘Neću to pripisati samo odgovornosti političkih stranaka, čak najmanje tome, nego odgovornosti i zrelosti hrvatskih građana. Radikalne ideje u Hrvatskoj su na margini u ovom trenutku’, rekao je Milanović, aludirajući na nedavni pokušaj organiziranja skupa ‘nacionalističke internacionale’ u Zagrebu.

Postavio je i sebi dilemu - ‘što dopustiti, a što u kritičnim trenucima ne dopustiti kao ponašanje u društvu’. ‘Ne volim zabrane i smatram da su načelno loše, jer uvijek na kraju nose loše vijesti. No, nekim stvarima morat ćemo se suprotstavljati bude li ih. Za sada ih nema’, ustvrdio je Milanović.

Izbori za novog predsjednika SDP-a bit će održani 12. svibnja, a stranačka konvencija na kojoj će se birati potpredsjednici, predsjedništvo te drugi stranački organi, najavljena je za 2. lipnja.