Ime Dachau trajno je povezano s nacističkim zločinima. Ondje su nacisti uspostavili prvi koncentracijski logor 1933., ondje im je bila škola za ubijanje. Kada su ga Amerikanci oslobodili prije 70 godina, pronašli su među gomilom leševa i 30 tisuća bolesnih, izgladnjelih, ali živih logoraša.

S obzirom na njihovu danas poznu dob, bit će ovo vjerojatno jedna od posljednjih prilika da se kancelarka Merkel s njima nađe.

Uoči obljetnice, Merkel je govorila o 'posebnoj odgovornosti' Njemačke. 'Mi, Nijemci, mi imamo posebnu odgovornost, moramo biti oprezni, osjetljivi i dobro informirani o onome što smo učinili pod nacizmom', rekla je Merkel, prva njemačka kancelarka koja je posjetila Dachau, u kolovozu 2013.

Merkel bi trebala govoriti u podne, nakon odavanja počasti žrtvama pred jednim od dva krematorija tog logora koji se nalazi 17 kilometara od Muenchena.

Drveće i cvijeće danas prekrivaju užase koji su se odvijali u Dachauu gdje su ubijeni deseci tisuća ljudi u godinama prije 29. travnja 1945. kada su Amerikanci umarširali u logor. Točan broj žrtava nije poznat. U logorskim dokumentima navode se 32 tisuće ubijenih, povjesničari smatraju da ih je bilo više od 40 tisuća. Mnoga pogubljenja, poput onih sovjetskih ratnih zarobljenika, nisu se bilježila.

Više od 130 preživjelih i njihovi bližnji trebali bi još jednom proći kroz vrata na kojima ponovno stoji nacistička deviza 'Arbeit macht frei' i naći se na mjestu svoje kalvarije.

Taj je natpis bio ukraden prošle godine a ovaj je tjedan postavljena replika.

Otvoren inicijalno za političke protivnike, komuniste, socijaldemokrate i sindikalce, Dachau se kasnije punio i protestantskim i katoličkim svećenicima, Jehovinim svjedocima, Židovima, Romima i Sintima, homoseksualcima. Nakon početka rata u Dachau su zatvarani i borci pokreta otpora i ratni zarobljenici.

Dachau je poslužio kao organizacijski model za druge logore smrti, poput Treblinke ili Buchenwalda.

Amerikanci su 29. travnja 1945. oslobodili logor te u njemu pronašli užase - ljudska tjelesa nabacana jedna na druge, izgladnjela i ubijena. U samom logoru, u pretrpanim barakama našli su 30 tisuća živih kostura. Logorom je harao tifus. Gola i polugola tijela ležala su posvuda, u sanatoriju, u krematoriju, čak i na otvorenom.

Oko 200 tisuća ljudi bilo je u Dachauu od njegova otvaranja 1933. do oslobođenja 1945.

Dachau je prve zatvorenike primio 22. ožujka 1933., samo nekoliko tjedana poslije Hitlerova dolaska na vlast. Prva ubojstva brzo su slijedila.

Sredinom travnja 1945. Dachauu se približilo savezničko topništvo. Uprava logora naredila je uništenje dokumenata i brisanje tragova zločina. Tri dana prije oslobođenja oko sedam tisuća logoraša natjerano je u prisilan marš prema Alpama. Mnogo ih je umrlo na putu.