JEDNODNEVNI PENZIĆI

Među povlaštenim saborskim umirovljenicima Šeks, Lovrin i Radin

16.01.2012 u 17:25

Bionic
Reading

Čak je 46 zastupnika prethodnog, šestog saziva Sabora predalo zahtjeve za mirovinom. Otkrio je to u emisiji Hrvatskog radija 'S Markovog trga' predsjednik Sabora Boris Šprem. Iako se s ovako velikom brojkom već spekuliralo, među novopečenim povlaštenim umirovljenicima našli su se i neki koji su mirovinu aktivirali na jedan dan te se vratili u Sabor kao zastupnici aktualnog sedmog saziva

Kako je Šprem kazao za Hrvatski radio, među 46 Saboru predanih zahtjeva za izdavanjem potvrde o trajanju mandata, 39 ih se odnosi na zastupnike iz šestog saziva. U mirovinu su među ostalim odlučili ići i Đurđa Adlešič, Željka Antunović, Mladen Barišić, Luke Bebić, Božo Biškupić, Ivan Čehok, Josip Friščić, Stanko Grčić, Andrija Hebrang, Ivan Jarnjak, Krunoslav Markovinović, Marina Matulović-Dropulić, Nazif Memedi, Božidar Pankretić, Jerko Rošin, Ivo Sanader, Petar Selem, Dubravka Šuica, Šemso Tanković, Davorko Vidović i Antun Vujić (cijeli popis onih koji su zatražili potvrde od Sabora i koji su najvjerojatnije i aktivirali mirovine možete pogledati ovdje).

No, osim 39 zastupnika koji na nedavnim izborima nisu osvojili saborski mandat te su se oprostili od saborske karijere, na popisu novopečenih penzića našlo se i sedam zastupnika aktualnog saziva. Oni su, kao i prije nekoliko godina tada aktualni predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, mirovinu aktivirali na samo jedan dan te je nakon toga zamrznuli. Radi se o HDZ-ovima Vladimiru Šeksu, Stjepanu Milinkoviću, Ivanki Roksandić i Ani Lovrin, HDSSB-ovom Bori Grubišiću te manjincima Denešu Šoji i Furiu Radinu. Među takozvanim jednodnevnim umirovljenicima nema nikoga iz Kukuriku koalicije, koja je već najavila ukidanje povlaštenih saborskih mirovina.

Šprem je na Hrvatskom radiju kazao da je tih 46 što bivših, što aktualnih zastupnika od Sabora zatražilo izdavanje potvrde, što upućuje da su od HZMO-a zatražili umirovljenje. Naime, kako bi ostvarili povlaštenu saborsku mirovinu, koja u prosjeku iznosi 8.900 kuna, zastupnici od Sabora moraju zatražiti potvrdu o trajanju mandata. Pretpostavlja se da je sedam zastupnika iz aktualnog mandata svoju saborsku mirovinu aktiviralo na jedan dan, te su je onda zamrznuli. Taj podatak nije moguće točno provjeriti u HZMO-u jer, kako su nam sami kazali, Zavod je dužan osigurati tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja, te zbog toga ne može otkriti tko je aktivirao saborsku mirovinu.

Da je doista aktivirao mirovinu, saborskim je novinarima danas potvrdio i sam potpredsjednik Sabora Šeks, koji je kazao da je mirovinu odmah stavio u mirovanje. 'To sam napravio iz jednoga razloga - da preveniram eventualne zakonske promjene koje bi mogle ugroziti stečena prava zastupnika koja su već ostvarili po različitim osnovama, iako to mene ne tangira s obzirom na to da ja imam i previše mandata. Ali sam ipak aktivirao iz tog razloga predostrožnosti, da ne bi došlo do neke zakonske promjene koja bi me ugrozila. Već u nekoliko zadnjih godina u tri ili četiri navrata su mijenjani zakoni prema kojima je smanjivana mirovina za 10 posto', objasnio je Šeks zašto se u mirovini našao samo jedan dan.

Šeks time nije učinio ništa protuzakonito, no mnogi se pitaju je li takav postupak moralan. 'Ja sam iskoristio svoje pravo, imam 42,5 godine radnog staža i ja sam to mogao napraviti sada, mogao sam napraviti kasnije, ali sam napravio sada da preveniram moguće promjene koje bi ugrozile moj postojeći status', rekao je Šeks

No, iako Šeks ima sve uvjete za mirovinu, pa i onu starosnu, neki od njegovih kolega to nemaju. Upitan kako komentira one koji su unatoč tome odlučili aktivirati mirovinu na jedan dan i vratiti se u saborske klupe, Šeks je kazao: 'Ne vidim da je to ništa neprirodno. Niti je amoralno niti je nezakonito.'

Svog kolegu Grubišića obranio je pak HDSSB-ov Dinko Burić, koji u njegovom postupku ne vidi ništa sporno. 'Kolega Grubišić, koliko znam, ima 60 godina života, 38 godina radnog staža, od toga 33 godine na poslovima kirurga, i četiri godine kao pripadnik specijalne policije. Vrlo je aktivan zastupnik, i u njegovim godinama, ako je stekao uvjete za saborsku mirovinu, mislim da nije učinio ništa što nije u skladu sa zakonima ili propisima, niti je nešto što bi se moglo okarakterizirati kao nemoralno', rekao je Burić

Sasvim drugo mišljenje o takozvanim jednodnevnim saborskim umirovljenicima ima Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, koji se, kao i članovi Kukuriku koalicije, u predizborno vrijeme zalagao za ukidanje povlaštenih saborskih mirovina.

'Ovo je dokaz da nešto što formalno pravno jest zakonito, nije ni pošteno ni moralno. Napraviti nešto takvo, mogao bih razumjeti da su uzeli tu povlaštenu mirovinu i doista otišli u mirovinu. Što onda rade u Saboru, doista ne znam. Kada već pojedinci nešto tako naprave, bilo bi interesantno čuti politički stav njihovih stranaka o takvom ponašanju', prokomentirao je Lesar, dodavši da je tako nešto napravio neki član njegove stranke snosio bi posljedice, odnosno bio bi isključen iz stranke.

Svi oni zastupnici šestog saziva koji su se odlučili za mirovinu, taj status ostvarili su po drukčijim uvjetima nego što će to biti za zastupnike aktualnog saziva. Sada već bivši zastupnici u mirovinu su mogli ići ako su napunili 55 godina, zastupnice 50 godina, i imaju 20 radnog staža, a u Saboru su odradili minimalno dvije godine plus jedan dan u komadu. Međutim, na zastupnike sedmog aktualnog saziva zasad se odnosi aktualni izmijenjeni zakon prema kojima su godine starosti i za zastupnike i zastupnice povećane na 60, radni staž na 25 godina za oba spola te cijeli mandat od četiri godine proveden u Saboru. No i to bi se trebalo promijeniti već na prvoj sjednici Sabora koja započinje u srijedu. Naime, već na toj sjednici Kukuriku većina trebala bi izglasati ukidanje povlaštenih saborskih mirovina, što će podržati i Hrvatski laburisti.

'Naravno da će podržati ovaj zakon, prisjećam se 2005. godine kada sam prvi takav prijedlog zakona podnio u Saborskoj proceduri, i ako sam dobro čuo neka od imena tih koji su to napravili, upravo te 2005. bili su najbezobrazniji u kritikama, i ismijavanju takvog prijedloga. Podsjećam i da su neke političke stranke koje će sada predložiti takve zakonske promjene tada o tome šutjele ili to prozivale demagogijom, a pri tome prvenstveno mislim na SDP', zaključio je Lesar