LJUBLJANA - Ahtisaari u srijedu ujutro u Bruxelles dolazi kao dobitnik Nobelove nagrade za mir, zajedno s dobitnikom Nobelove nagrade za medicinu Lucom Montagnierom, i to na poziv predsjednika Europskog parlamenta Hansa-Gerta Poetteringa, ali popodne nema predviđenih drugih obveza, pa zato "nije isključeno" da će se sastati s Rehnom, a možda čak i s ministrima Jandrokovićem i Žbogarom, navodi ljubljansko Delo.

Vodeći slovenski list ocjenjuje da bi takav mogući susret bio znak da je postupak posredovanja Europske komisije između Hrvatske i Slovenije doista napredovao, jer se Ahtisaari dosad nije aktivno uključivao u proces.

Premda su pojedinosti najnovijeg Rehnova prijedloga nepoznate javnosti, Delo i ostali slovenski mediji navode da je riječ o svojevrsnoj ad hoc graničnoj arbitraži koja bi se temeljila na međunarodnom pravu i istodobno prihvatila slovenski zahtjev da u definiranju prijepornoga dijela granice prihvati i "načelo pravičnosti". Arbitraža bi se, navodi Delo, odnosila na granicu na moru, ali i na "prijeporni dio" kopnene granice u Istri.

List navodi da postoje "sasvim neslužbene sugestije" da je Ljubljana sklona najnovijem Rehnovu prijedlogu te da bi se, prihvati li ga, europski "pritisak premjestio na Zagreb", za razliku od situacije na neslužbenom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a potkraj tjedna u Češkoj, kad su pritisci bili usmjereni najviše prema Sloveniji koja blokira hrvatski pristupni proces, a time i napredovanje cijeloga zapadnog Balkana.

Delo u vezi sa sastankom u Hlubokoj nad Vltavom prenosi izjave talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija koji je rekao da cijela Europa ne može biti blokirana u trenutku kad sve države u regiji očekuju pozitivne rezultate, te britanskog ministra vanjskih poslova Davida Milibanda da će proširenje koristiti i Sloveniji. No, uz to ističe i izjavu slovenskog ministra Samuela Žbogara koja sugerira da Ljubljana ne kani popustiti u sporu koji je, po njezinu mišljenju, izazvao blokadu.

"Mnoge članice upozoravaju na svoje javno mišljenje da u širenju moramo biti oprezni. I Slovenija ima svoje mišljenje", rekao je Žbogar, dodavši da se to mora priznati u nastavku pregovora s Hrvatskom jer će o hrvatskom pristupu Europskoj uniji slovenski parlament morati odlučiti dvotrećinskom većinom.

"Zbog toga nemamo moralne glavobolje. I drugi se koriste istim argumentima", rekao je Žbogar, a prenosi ljubljansko Delo.

Ljubljanski Dnevnik tvrdi da po njihovim podatcima Rehn očekuje "više kooperativnosti" od Ljubljane i Zagreba, ali da se njegov "kompromisni prijedlog", koji je prihvatio stajališta obiju strana, "neće mijenjati" i da do večeras na njega očekuje odgovor, kako bi se moglo pristupiti konkretnim postupcima.

"Medijacija je mrtva, živjela arbitraža", naslov je Dnevnikova priloga iz Bruxellesa.

Konkretnim Rehnovim prijedlogom, navodi list, "završava se razdoblje kad su političari govorili na glas makar se vodila tiha diplomacija".

"Sada dolazi vrijeme za stručnjaka s područja međunarodnog prava i za javnu diplomaciju. Javnom diplomacijom trebat će javno mišljenje u obje države, koje su podgrijavali nacionalisti, dovesti do toga da javnost shvati kako je ponuđen prihvatljiv kompromis", navodi Dnevnik.

Ljubljanski list navodi i izjavu neimenovana visokog europskog diplomata koji je tijekom vikenda u Češkim Budjejovicama rekao:

"Vrijeme je da završimo tu priču. Članice Europske unije pokazale su dovoljno razumijevanja i strpljivosti, ali ni to ne može trajati vječno. Europski proces proširenja mora se nastaviti", rekao je neimenovani diplomat u ekskluzivnoj izjavi za Dnevnik.

List u vezi s Rehnovim prijedlogom navodi da će Ljubljana i Zagreb danas vjerojatno načelno pristati, ali da će glavno pitanje nakon toga biti kako ga provesti.

"Glavno će pitanje biti kako ga što prije ostvariti, posebno ako jedna ili druga strana uz načelan pristanak dodaju neki mogući nov uvjet, odnosno suzdržanost", navodi slovenski list. Dnevnik dodaje da, po njegovim podacima, prije nego bi ad hoc arbitraža počela djelovati, Slovenija i Hrvatska moraju postići arbitražni sporazum koji bi u zakonskom obliku prihvatili parlamenti obiju država.

Tako bi se, navodi list, Slovenija i Hrvatska obvezale da će arbitražno rješenje biti pravno obvezatno i da će se Ljubljana i Zagreb u rješavanju graničnog prijepora odreći svih dokumenata i postupaka kojima su "pokušale prejudicirati ili dokazivati tok granice nakon 25. lipnja 1991".

U isto vrijeme, navodi Dnevnik, morat će se "odrediti načini" slovenske deblokade hrvatskog pristupnog procesa jer se Ljubljana ne slaže s tim da se pregovori odblokiraju samo na temelju obostrane izjave da nijedna strana neće primjenjivati dokumente o granici prihvaćene nakon 25. lipnja 1991.

"Slovenija očekuje da će se postići dogovor u paketu koji bi uključio sporazum o arbitraži i samu izjavu jer bi samo tako prijeporni zemljovidi u hrvatskoj pristupnoj dokumentaciji doista postali ništavni", navodi list. List dodaje da će uloga "europske trojke" koja bi se svojim djelovanjem uključila u proces bila u tome da ohrabruje strane da postignu dogovor, te da se "pristupni proces što brže odvoji od arbitražnog".