Projekt Sjeverni tok II uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem.

Još prošle godine Hrvatska je službeno s ostalim državama Srednje i Istočne Europe uputila prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok II u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima, a sada su pismo uputili iz zastupnici u Europskom parlamentu.

Realizacijom Sjevernog toka II provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški hrvatski investicijski projekt, bila bi upitna. Svoje stajalište u kojem se protivi projektu Sjeverni tok II zastupnica Maletić isticala je više puta u raspravama u Europskom parlamentu:

'Sjevernim tokom II ne diverzificiraju se izvori energije u Europi i ne smanjuje se ovisnost o uvozu energenata nego se njime samo diverzificiraju lanci opskrbe iz Rusije što nije cilj Europske unije. Upravo zato s kolegama sam poslala pismo Europskoj komisiji i Vijeću da se zaustavi projekt Sjeverni tok II. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja projektima poput Sjevernog toka II guramo u drugom smjeru', istaknula je zastupnica Maletić, navodi se u priopćenju iz Ureda eurozastupnice.

Od 195 ključnih energetskih europskih projekata koje je identificirala Komisija pet je hrvatskih - poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin - Bosiljevo - Sisak - Kozarac - Slobodnica.

'To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije i njih trebamo realizirati, a plinovod Sjeverni tok II povećava energetsku ovisnost i ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a', zaključila je zastupnica.