Premijer Andrej Plenković kazao je da je posjet Vikotora Orbana jako dobra vijest koja će donijeti unapređenje odnosa između Mađarske i Hrvatske.

'Danjašnji posjet potvrda je da je dijaloga koji vodimo protekle dvije godine i želje obje zemlje da nastavimo potvrđivati politički dijalog i robnu razmjenu. Drago nam je da je preko 600 tisuća mađaskih turista posjetilo Hrvatsku ove godine', istaknuo je premijer hrvatske vlade nakon sastanka s Orbanom.

Kazao je da su razgovarali o odnosu dvoju manjina. Smatra da i jedna i druga zemlja nastoje poboljšati položaj manjina i očuvati identitet.

Razgovarali su i o pitanjima pograničnih prodručja i istaknuo da ima niz primjera dobrih veza između hrvatskog i mađarskog naroda.

Pričali su i o koridoru 5C ali i u daljnjim ulaganjima u željezničku infrastrukturi i o energetskom sektoru apostrofirajući projekt LNG-a na Krku.

Govorili su i o odnosu Ina-Mol i kazao je da postoji dobra volja s obje strane da se taj problem riješi i da ne opterećuje odnos na drugim područjima. Pričali su i o europskim temama i želji Hrvatske da uđe u Schengen. Njavio je otvaranje novih graničnih prijelaza s mađarskom i našalio se zbog sinoćnjeg ždrijeba za nogometni Euro koji je pred hrbvatsku reprezentaciju stavio pred mađarsku.

Viktor Orban se osvrnuona opasku Andreja Plenkovića o nogometu i kazao: Mogu naglasiti da sudjelujemo u disciplinama u kojima imamo deficit.

Naglasio je pak kako je ovaj susret važan.

'Došao sam kako bi promijenio ovu neprirodnu situaciju i da vratimo naše odnose u normalni kolosijek. Ova situacoija me osobno čini nesretnim. Ja sam političku suradnju s Hrvatskom počeo 90-tih godina kada sam u vrijeme Domovinskog rata bio zastupnik u parlamentu', kazao je. Istaknuo je kako je bio prijatelj Franje Tuđmana.

'Niti jedan gospodarski problem nije važniji od 800 godina prijateljstva i zajedničke povijesti', istaknuo je.

'Imamo određenu gorčinu u ustima, naime, obzor naših odnosa nije u potpunosti bez oblaka. Poznat vam je osjećaj kako zdrav organizam reagira na trn koji se zabije pod nokat. Nije velika stvar, no utječe na raspoloženje čovjreka. Moramo izvući taj trn ispod nokta i biti će sve u redu', poručio je Orban u govoru.

Na pitanje je li taj trn zahtjev za izručenjem Zolta Hernadija, predsjednika Uprave MOL-a, Orban je rekao da to smatra pravnim pitanjem, a kod njih se, kaže, politika ne upliće u pravna pitanja.

'Pravosuđe treba ići svojom logikom i svojim putovima. Neću sklapati nikakve tajne dogovore vezano za ikakve pravne probleme. Podržavam razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava.

Plenković je rekao da je to stalno u zraku. 'Ova vlada jako dobro zna koja je podjela vlasti. Ova vlada se niti kani niti može miješati u ono što je posao sudova', istaknuo je.

Potvrdio je kako postoje određene poteškoće oko dogovora s konzultantima koje je Vlada angažirala za otkup dionica Ine od MOL-a.

'Oni imaju neko drugo razmišljanje o nekim stvarima, no to ne mijenja načelnu odluku vlade o otkupu Ine. Najvažnije je pitanje cijene, ovo s konzultantima je tehnika', poručio je.

Summit je završni događaj jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja, a tema je 'Izgradnja sigurnosti, jačanje gospodarstva, omogućavanje napretka'.

Uz sastanak na vrhu održat će se i poslovni forum pod nazivom 'Inovacijama do konkurentnosti' u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

U Zagrebu će se okupiti premijeri i predstavnici 18 zemalja članica SEI-a, a svoj su dolazak zasad potvrdili predsjednici vlada Albanije, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Rumunjske i Slovačke.

Uz premijere i druge visoke predstavnike doći će predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn.

Skup je prilika i za bilateralne susrete pa se tako prvog dana, u ponedjeljak, premijer Andrej Plenković sastaje s predsjednikom mađarske vlade Viktorom Orbanom.

Navečer je predviđena svečana večera za sve sudionike i hrvatski državni vrh na kojoj će moći u neformalnijem tonu razgovaraati o aktualnim temama.

U utorak će se održati sastanak poslovni forum te niz bilateralnih susreta.

Hrvatska tim događajem završava svoje predsjedanje SEI-em u 2018. Tijekom godine organizirane su brojne aktivnosti, konferencije, stručni skupovi, kao i tri ministarska sastanka – dva sastanka ministara vanjskih poslova i sastanak ministara zaduženih za regionalni razvoj.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja SEI-em bili su proširenje EU, jačanje suradnje na području gospodarstva, kulturna suradnja, izazovi migracija, jačanje parlamentarne suradnje te jačanje sinergije između SEI-a i drugih regionalnih i međunarodnih organizacija.

Predsjedanje će od Hrvatske preuzeti Italija.

Srednjoeuropska inicijativa je regionalni forum za suradnju u srednjoj i istočnoj Europi osnovan 1989. u Budimpešti.

U njezinu članstvu osamnaest je država: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina. Sjedište Tajništva Inicijative je u Trstu.

Najvažniji strateški ciljevi SEI-a su potpora državama članicama na njihovom eurointegracijskom putu, poticanje usklađivanja država članica SEI-a s EU standardima te implementacija malih i srednje velikih projekata.

SEI povezuje multilateralnu diplomaciju i upravljanje projektima, kao primatelj i kao davatelj pomoći, te predstavlja poveznicu između EU makroregija. Suradnja se odvija kroz međuvladinu, međuparlamentarnu i gospodarsku dimenziju.

Republika Hrvatska je članica SEI-a od 1992., a prvi je put presjedala 1998. godine.