JELENIN KULTURNI GREBEN

Lumen: lektira za digitalnu generaciju

28.07.2012 u 08:52

Bionic
Reading

Teško je suosjećati s nevoljama zadrugara, čobana i pastirica ako ste kravu jednom vidjeli uživo, a dane ne provodite sa stokom na pašnjaku, već uz smartfon, računalo i televizijski ekran. Da bi konkurirala naprednoj tehnologiji, knjiga za mlade danas mora biti vrlo uzbudljiva i zabavna, a upravo to karakterizira naslove iz biblioteke Lumen

Jedna je djevojčica znala letjeti, u dječaku su živjele pčele, a brat i sestra mogli su bez napora podići golemo kamenje iznad glave. Zajedno s drugom neobičnom djecom živjeli su u dječjem domu u Walesu, na otoku na kojemu je svaki dan bio sunčan i gdje nitko nikad nije obolio niti umro. Na tome začaranome mjestu gospođica Peregrine ih je skrivala od raznih čudovišta koja su im htjela nauditi samo zato što nisu bili poput drugih.

To bi, u najkraćim crtama, bio siže knjige "Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu", ekscentričnog prvijenca Ransoma Riggsa, koji je tome filmskome snimatelju donio iznimnu popularnost i osigurao milijune prodanih primjeraka, prijevode na 35 svjetskih jezika i filmsku ekranizaciju u režiji Tima Burtona.

Kad uronite među opojne stranice toga na prvi pogled mračnoga, ali zapravo čudesnoga romana, posve je jasno zašto je pobrao superlative kritike koja ga, među ostalim, smatra najoštroumnijim djelom unutar aktualne književne produkcije i glavnim favoritom za knjigu godine. Dirljivo djelo koje podjednako oduševljava mladu i odraslu publiku odlikuje se pomno razvijenim likovima, odličnim dijalozima, duhovitim opaskama i fascinantnim fotografijama. Magnetski je privlačna već i sama naslovnica, s fotografijom neobične djevojčice s krunom, čija stopala lebde iznad tla.

Veliki svjetski bestseler Ransoma Riggsa jedan je od glavnih favorita mlade biblioteke Lumen, koja je iz okrilja Školske knjige krenula u samostalne izdavačke vode. Ne treba biti neki lumen pa zaključiti da tom frakcijom Školska knjiga, kao jedan od vodećih hrvatskih nakladnika, želi prokrčiti put prema mladim čitateljima kojima su obavezna lektira i provjereni klasici iz prošlog stoljeća već godinama nedovoljno uzbudljivo štivo.

Teško je suosjećati s nevoljama zadrugara, čobana i pastirica ako ste kravu jednom vidjeli uživo, a dane ne provodite sa stokom na pašnjaku, već uz smartfon, računalo i televizijski ekran. Da bi konkurirala naprednoj tehnologiji koja ne samo da je snažno prodrla u svakodnevni život, već ga i vješto oblikuje, a da toga prečesto nismo ni svjesni, knjiga za mlade danas mora biti vrlo uzbudljiva i zabavna, posebno ako kod njih želimo probuditi strast za čitanjem.

Upravo je to misija Lumena koji svoju publiku traži među mladim, urbanim ljudima, nastojeći ih zaintrigirati, oduševiti i potaknuti na to da svoj dinamični život što češće upotpune čitanjem najfriškijih izdanja koja su s bogate trpeze svjetskih bestselera izabrale urednice Emica Calogjera Rogić, Diana Matulić i Tihana Pavičić Mlinar.

'Smatramo da u čitatelje valja ulagati i nuditi im kvalitetne sadržaje od samih početaka i prvih susreta s pisanom riječi. Često se govori o tome kako mladi sve manje čitaju, što je, mislim, samo djelomično točno. Svakako sve manje čitaju obavezna lektirna djela jer ih već godinama zbog shematskog pristupa obradi lektire samo skidaju s interneta. Dalo bi se puno toga poboljšati u odabiru lektirnih naslova, ali svakako u njihovoj obradi koja bi poticala raznolike interpretacije pročitanog teksta, a ne bi se svodila na definiranje osnovne ideje teksta i odgovor na omraženo pitanje što je pisac htio reći', navodi Emica Calogjera Rogić, ističući da mladi čitatelji pokazuju strast prema čitanju kad im se ponude zanimljivi sadržaji.

Tada lako svladavaju i prilično opsežne romane od 300 ili 400 stranica, koliko, primjerice, ima njihova Oksa Pollock – nasljednica Harryja Pottera čije avanture pratimo i u 'Srcu dvaju svjetova', u nas upravo objavljenom trećem dijelu popularnog serijala.

Često se zapostavlja zabavna funkcija književnosti, koja nerijetko ima pejorativan prizvuk, a upravo je to ono što budi strast, žar i ljubav prema knjizi, napominje Diana Matulić, uvodeći nas u metode kojima urednice Lumena u moru knjiga na inozemnom tržištu uspjevaju pronaći uzbudljiv, ali istovremeno i kvalitetan sadržaj.

'Uzimamo u obzir više kriterija ili tehnika biranja. Ono što definitivno želimo ponuditi našoj publici su najnoviji trendovi u svjetskoj književnosti. S obzirom na to da je posrijedi nepregledan izbor, s milijardama knjiga, naš posao je vrlo često neurotičan jer treba toliko toga iščitati. I konkurencija je dosta oštra, što nam daje dodatni adrenalin', napominje Matulić.

Osim estetskih kriterija, važno im je da je knjiga zanimljiva i zabavna, a povode se i važnim književnim nagradama te top-ljestvicama popularnosti, iako ih smatraju manje važnima. Dobivaju i preporuke prevoditelja koji jako puno čitaju, a među čitateljima također ima puno strastvenih čitača na engleskom jeziku, pa ne bi imale ništa protiv da čuju i njihove prijedloge.

Posegnuti za hitom poznatog i nagrađivanog pisca čini se puno sigurnije rješenje nego objaviti prvijenac nepoznatog autora, no da to nije uvijek tako pokazuje slučaj 'Doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu', prvoga romana koji je Ransomu Riggsu munjevito priskrbio svjetsku slavu.

'Knjiga pripada žanru fantastične književnosti koju tinejdžeri obožavaju. Ne bavi se već pomalo istrošenim vampirskim i čarobnjačkim svijetom, već je na neki način ukorijenjena i u našoj stvarnosti. Teza ove knjige je da čudnovata djeca postoje i uvijek će postojati u ljudskom rodu. Na metaforičkoj razini djelo razvija poruku da se drugog i drugačijeg ne trebamo bojati. Pokazuje nam koliko su ti drugačiji slični nama', napominje Matulić, ističući da je pri lansiranju knjige u literarnu orbitu ogromnu ulogu odigrala serija čudnovatih fotografija koje je Riggs posudio iz osobnih zbirki deset kolekcionara.

Opsesivni skupljači godinama su ih pronalazili na buvljacima, štandovima i antikvarijatima, a o kakvom raritetnom vizualnom materijalu je riječ sjajno pokazuju fotografije nevidljiva dječaka, djevojčice u boci, bebe koja lebdi, psa s glavom dječaka, djevojčice koja u rukama drži užarenu kuglu…

Zanimljivo je da su fotografije objavljene u izvornom stanju, bez korištenja photoshopa, i da u knjigu nisu ubačene naknadno, kao atraktivan vizualni dodatak, već su Ransomu Riggu poslužile kao predložak za opskurnu priču čiji je filmski potencijal prepoznao i ljubitelj čudnovatog Tim Burton, privučen očito srodnom estetikom.

Burtonov film trebao bi stići u kina 2013. godine, ali tu nije kraj potencijalnim ekranizacijama Lumenovih izdanja, otkriva nam treća urednica Lumena Tihana Pavičić Mlinar. Prava na ekranizaciju futurističkoga povijesnoga spektakla 'Prijelaz', romana Justina Cronina koji je tri mjeseca bio na popisu bestselera The New York Timesa, kupio je studio Ridleyja Scotta, a 'Robopocalypse' Daniela H. Wilsona, kojeg će Lumen predstaviti na Interliberu, izabrao je Steven Spielberg. Otkupljena su prava i za 'Kaznovar' hvaljene spisateljice i pjesnikinje Catherine Fisher, čiji je prvi nastavak fantastičnog romana o dvoje mladih koji žive u odvojenim svjetovima list The Times izabrao za dječju knjigu godine.

Još nije izvjesno kad će obožavatelji Okse Pollock na velikim ekranima gledati prvi dio serijala koji se snima prema knjizi 'Nevidiljvi svijet', ali ovom prilikom bi vrijedilo istaknuti intrigantnu činjenicu da je internetski medij, koji optužujemo da našu djecu potpuno odvlači od čitanja knjiga, zaslužan za Oksin proboj u književnom svijetu, za njezin opstanak u Francuskoj i kasnije širenje na globalnom tržištu.

Naime, kad su knjižničarke Anne Plichota i Cendrine Wolf napisale Oksu, u Francuskoj je potteromanija bila na vrhuncu, pa izdavači nisu bili zainteresirani za njihovu knjigu o djevojčici s čarobnim moćima. Autorice su tako prva dva nastavka objavile u vlastitom izdanju, a kad su zbog financijskih razloga mislile odustati, obožavatelji su preko interneta izvršili pritisak na izdavače i ubrzo je krenula pollockmanija. Treba li uopće reći da su Plichota i Wolf rekle zbogom knjižnici i potpuno se posvetile pisanju i komunikaciji s fanovima širom svijeta?

Iako bi u Hrvatskoj bilo pretjerano govoriti o pollockmaniji, vrlo je zanimljiv podatak da su hrvatski obožavatelji (među kojima neki uče francuski da bi se mogli dopisivati s autoricama, inače jako aktivnima na Facebooku) totalno osvojili srca dviju Francuskinja. A da nije riječ o pukoj kurtoaziji, potvrđuje nam sljedeći kuriozitet: jedan lik u četvrtom dijelu serijala nosi ime hrvatskog obožavatelja!

Osim literature za mlade, u Lumenu ovoga ljeta imaju za svakoga ponešto. Ljubiteljima fine beletristike urednice preporučuju nove naslove 'Kad je bog bio zec' za koji je Sarah Winman dobila nagradu Galaxy za mladog pisca, 'Mačji stol' višestruko nagrađivanoga Michaela Ondaatjea i 'Sjećanja jedne kuje' Francesce Petrizzo, mlade devetnaestogodišnje spisateljice koja je udahnula glas Heleni Trojanskoj, najljepšoj ženi svih vremena.

To nije jedina neobična aktualizacija mitološke teme u Lumenovu okružju. Nedavno je američka književnica Madeline Miller dobila nagradu Orange za svoj prvi roman 'Ahilejeva pjesma' koji govori o ljubavnom odnosu dvaju muškaraca. No ako mislite da je magistrica klasične filologije, koja je pomno iščitala antičku književnu baštinu, potrošila deset godina na pisanje gay romana, varate se. Posrijedi je iznimno sugestivna, potresna svevremenska priča o bezuvjetnoj ljubavi, gubitku, strasti, ljubomori i ostalim temama koje zanimaju ljude od pamtivijeka.

Odnos Ahileja i Patrokla Miller je obradila na moderan način, a da je u tome bila izuzetno uspješna, dokazuje nagrada za najbolji ženski roman na engleskom jeziku koja će se dodijeliti i iduće godine, ali više neće nositi ime Orange, s obzirom na to da joj je istoimeni britanski telekom operater uskratio sponzorstvo.

Za ljubitelje trilera, krimića i horora urednica Tihana Pavičić Mlinar izdvaja 'Misterij mrtvog mora' Adama Blakea - najnoviji konspirativni triler na tragu 'Da Vincijeva koda', koji otkriva tajnu skrivena Judina evanđelja – i neobičan horor-triler 'Opsjednutosti'' doktora Foresta Richarda T. Kellyja. Među ranijim izdanjima preporučuje izvrstan povijesni triler 'Krug heretika', sočni skandinavski 'Alfabetist', 'Leptirovu kožu' s kojom je mladi pisac Sergej Kuznjecov u Rusiji postigao kultni status i koja atmosferom nalikuje na knjigu 'Kad jaganjci utihnu'.

S obzirom da bi Lumenovci željeli intenzivno komunicirati sa svojom publikom, pokrenuli su i web stranicu www.lumenizdavastvo.hr na kojoj čitatelji mogu pratiti najnovije vijesti, ali i aktivno sudjelovati u diskusijama na blogovima. Osim toga, ondje se može saznati u kakvoj je neobičnoj pokretnoj kolibi pisao George Bernard Shaw, tko se u Hrvatskoj okušao u steampunku, koji su najneobičniji zatvori na svijetu…

Vruća veza s internetom ne bi trebala istisnuti svakodnevno očijukanje s dobrim knjigama. Ako ni zbog čega drugog, onda barem iz zdravstvenih razloga. Istraživanja, naime, pokazuju da kod mladih ljudi koji se isključivo koriste internetom propadaju veze među živčanim stanicama u mozgu. Najkraće rečeno, zaglupljuju. Ako ne vjerujete meni, uzmite u ruke knjigu 'Plitko' koja je Nicholasa Carra, bivšeg urednika časopisa Harvard Business Review, svrstala u uži izbor za PEN-ovu i Pulitzerovu nagradu. Ne oklijevajte, čitajte!