PODSJETIO NA PUŠIĆEVU TEORIJU

Lučić: Na Kornatu je eksplodirala odbačena bomba NATO-a

27.08.2011 u 21:22

Bionic
Reading

Tragičnu smrt 12 vatrogasaca na Kornatu izazvala je eksplozija odbačene NATO-ve bombe, a ne eruptivni požar ili curenje goriva iz helikoptera, kazao je za HTV-ov Dnevnik jedini preživjeli vatrogasac kornatske tragedije Frane Lučić, kojemu je, kaže, muka od prebacivanja odgovornosti i laži svjedoka na suđenju, koji se međusobno štite zbog nefunkcioniranja sustava koji je zakazao

Ususret tužnoj obljetnici kornatske tragedije koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine, Lučić je u razgovoru za HTV kazao da smatra da je do tragedije došlo jer je eksplodirala bomba koju je NATO odbacio nakon napada na Srbiju 1999. godine.

Riječ je o bombi CBU-87, a Lučić smatra da je upravo bomba izazvala takve tragične ozljede od kojih su vatrogasci preminuli, iako samu detonaciju nije čuo ni vidio. 'Jedan vojnik koji je opečen tom bombom ima iste ozljede, opekline su identične, na jednom mjestu su duboke, na drugom mjestu ništa', kazao je Lučić. Također, sumnjivo mu je što su se na Kornatima nakon nesreće pojavili specijalci, koji su možda imali saznanja o odbačenim bombama.

Na ovo o čemu govori Lučić u javnosti je već upozoravao umirovljeni vojni časnik HV-a Nediljko Pušić, koji je za Slobodnu Dalmaciju 2009. govorio o rezultatima vlastite istrage.

Uzrok stradavanja 12 vatrogasaca nije eruptivni požar, nego detoniranje rasutog eksplozivnog punjenja jedne ili dviju odbačenih bombi, po svoj prilici CBU-87, s NATO-vih zrakoplova nakon kosovske krize u proljeće 1999. godine jer tada nisu mogli sletjeti ako nisu bacili sve bombe, pa su ih odbacivali u za to predviđene zone. Tijekom te operacije u sjevernom Jadranu nalazilo se sedam zona pod zajedničkim nazivom 'Jettison areas', gdje su se odbacivale eksplozivne naprave na putu prema zračnoj bazi u Avianu, tvrdio je Pušić.

Tako su i jedna ili dvije bombe završile na Kornatu, bačene s 'minimalno tisuću metara visine, pri minimalno tisuću kilometara na sat brzine borbenog zrakoplova'. U trenutku udara došlo je vjerojatno do raspadanja bombe i rasipanja eksplozivnog sadržaja po tlu. Rasuti eksplozivni sadržaj bio je izložen svim mogućim atmosferskim utjecajima do 30. kolovoza 2007. kada je izbio požar na Kornatu, a tada je eksplodirao i smrtno ranio vatrogasce, uvjeren je Pušić.