ČIŠĆENJE PODMORJA OD SMEĆA

Ljudi vide samo čistu površinu mora, a mi koji ronimo upoznamo i onu ružnu stranu

28.09.2016 u 19:38

  • +25

Akcija za čišće mora

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatski crveni križ

Bionic
Reading

Hrvatska se može pohvaliti još jednom uspješnom turističkom sezonom, a za dobar dio toga uspjeha zaslužno je i čisto more. Za razliku od drugih zemalja koja već godinama muku muče s onečišćenim morem, hrvatski dio Jadrana još uvijek nema većih problema s onečišćenjem. Ipak, kako su pokazale eko akcije čišćenja podmorja u sklopu projekta 'Crveni križ u plavom okviru', i naše podmorje skriva štetan otpad koji dugoročno ugrožava floru i faunu Jadranskog mora

Tijekom protekla četiri mjeseca Hrvatski Crveni križ u suradnji s Društvom za podvodne sportove Zagreb proveo je pet opsežnih eko akcija čišćenja podmorja i priobalja na atraktivnim i turistički značajnim lokacijama. Riječ je o nacionalnim parkovima Kornati, Brijuni, Mljet i Krka te otoku Šipanu, a tijekom akcija čišćenja ukupno je prikupljeno 426 vreća otpada, doznajemo u Hrvatskom crvenom križu. Najveće količine izronjene su tijekom posljednje akcije koja je održana na otoku Šipanu – 205 vreća te na Mljetu – 133 vreće otpada.

'Kada govorimo o otpadu koji skriva podmorje, južni su otoci najpogođeniji. Do njih dolazi otpad koji nanose struje i vjetrovi. Ne treba zanemariti ni smeće koje u more bacaju nautičari, ali i domaće stanovništvo. Ljudi vide samo površinu mora koja je čista, ali mi koji ronimo znamo da se u dubinama nalaze značajne količine otpada. U ekološkim akcijama ne može se počistiti sav otpad, ono što mi napravimo je kap u moru, ali vrijednost je takvih akcija ta da potiče ljude na razmišljanje o njihovu odnosu prema moru. Mi na taj način želimo osvijestiti ljude o veličini tog problema i upozoriti ih da ne bacaju smeće u more', ističe Matko Pojatina, iskusni ronilac iz DPS-a Zagreb koji iza sebe ima brojne akcije čišćenja podmorja.

Dodaje kako je prisutnost plastike u našem dijelu Jadranskog mora sve veći problem. 'Novija istraživanja pokazuju kako su u probavnom traktu glavnih vrsta riba u Jadranu (srdele, trlja, arbun…) pronađene čestice mikroplastike koje se ne razgrađuju. I onda u konačnici takva riba završava na našim tanjurima', upozorio je na problem o kojem je tportal.hr detaljno izvijestio

Upravo osvješćivanje javnosti o važnosti očuvanja čistoće našega mora bio je jedan od glavnih ciljeva ekološkog pilot-projekta 'Crveni križ u plavom okviru', ističu iz ove udruge. 'Ekologiji i očuvanju okoliša posvećuje se malo pozornosti i zato je odgovornost svih nas koji djelujemo društveno odgovorno da skrećemo pozornost na takva pitanja. Bilo nam je iznimno važno da u projekt uključimo lokalne zajednice jer one imaju ključnu ulogu u svemu tomu', objašnjava Tomislav Koren, koordinator projekta Hrvatskog Crvenog križa

Uz volontere Hrvatskog Crvenog križa i ronioca Društva za podvodne sportove Zagreb, u eko akcijama čišćenja podmorja i priobalja sudjelovali su i ronilački klubovi i centri UPA Rostrum Split, HVIDRA Split, Bofor Viganj s Pelješca, ERK Leut iz Mostara te Vlaj iz Zagreba. Akcijom na Šipanu završen je pilot projekt 'Crveni križ u plavom okviru', ali Hrvatski Crveni križ nastavlja s provođenjem ekoloških aktivnosti diljem zemlje u svrhu očuvanja prirodnih ljepota Hrvatske.