BALKAN U EUROPI

Kupnja glasova na europskim izborima u Bugarskoj?

05.06.2009 u 15:40

Bionic
Reading

Glasovanje za Europski parlament u Bugarskoj, drugo otkad se zemlja priključila Europskoj uniji, zasjenjeno je optužbama o kupovini glasova pred otvaranje birališta u nedjelju

Tihomir Bezlov iz sofijskog Centra za studije i demokraciju optužio je u četvrtak političke stranke da drže gotovo 12 milijuna leva (oko šest milijuna eura) u tajnim fondovima kojima žele potkupiti ljude da glasuju za njih.

Glas je oko 50 leva ili 25 eura, a računa se da je oko pet posto od ukupno 6,7 milijuna glasova moguće kupiti, posebno među siromašnima i romskom manjinom, rekao je Bezlov za radio Darik.

Istraživanje javnog mišljenja Centra za analize i marketing pokazalo je da bi 15 posto ispitanika prihvatilo novac prije glasovanja, a isto toliko je onih koji 'oklijevaju'.
Oko šest posto ispitanih kazalo je da smatra 'normalnim' kupovinu i prodaju glasova, pokazalo je istraživanje provedeno između 29. svibnja i 2. lipnja na uzroku od 1.209 odraslih.

Pirati ulaze u Europski parlament

Kampanja u Švedskoj

Na sjeveru Unije dva istraživanja javnog mišljenja objavljena u petak pokazala su da bi švedska mala Piratska stranka mogla dobiti barem jedno mjesto od 18 koliko ih Švedska ima u Europskom parlamentu.

Po jednom od istraživanja koje je proveo Synovate polling institute između 28. svibnja i 3. lipnja, ta bi stranka dobila 6,1 posto glasova, odnosno jedno mjesto.
Drugo istraživanje instituta SIFO pokazalo je da bi stranka mogla dobiti i dva mjesta u EP-u.

Analitičari kažu da su glavna baza za tu stranku mladi muškarci ispod 30 godina, a zadaća je stranke da ih navede da odu na birališta i glasuju.

Švedska nije jedina zemlja iz koje će stranke izvan tradicionalnih europskih političkih obitelji, dakle male, pa čak i marginalne stranke, vjerojatno dobiti mjesta u Europskom parlamentu i tako odigrati važnu ulogu u formiranju političkih skupina u sljedećem Europskom parlamentu nakon izbora koji traju od 4. do 7. lipnja, pišu europski mediji.

Piratska stranka u travnju je najavila da bi se mogla priključiti liberalima (ALDE), ali nedavni napisi u švedskom tisku spekuliraju da bi mogli biti i dio Europskih zelenih.

Glasači inače tradicionalno smatraju da je važnost europskih izbora manja od važnosti nacionalnih. Za razliku od nacionalnih, europski izbori ne vode, striktno govoreći, u formiranje vlade, a područja na kojima EP ima najveće ovlasti čine se vrlo tehnička, kaže Hugo Brady iz Centra za europske reforme.

S manjim ulogom, Brady kaže da su glasači spremniji na veći rizik te biraju stranke izvan glavne struje, a one ili formiraju vlastite skupine ili se priključuju određenim već postojećim skupinama.

U Bugarskoj, mala stranka Red, pravo i zakon mogla bi prijeći pet posto i poslati zastupnika u Strasbourg.

Pokret Libertas, iza kojega stoji irski bogataš Declan Ganley kaže da će osvojiti dovoljno glasova da bi formirao vlastitu skupinu u EP-u, ali nedavna istraživanja pokazuju da će se ipak morati boriti za mandate.

Osim rastuće važnosti malih stranaka, tema o kojoj se puno govori je i najava formiranja nove konzervativne skupine u EP-u.

Britanski torijevci izašli iz EPP-a sigurni su da će imati dovoljno članova iz dovoljno zemalja da njihova grupacija postane važna snaga u novom Europskom parlamentu.

Česi i Irci biraju

Rachida Dati, francuska ministrica pravosuđa, nakon što uđe u Europski parlament, podnijet će ostavku na ministarsku funkciju

Izbori za Europski parlament danas su počeli u Češkoj i trajat će dva dana. Zastupnike bira i više od tri milijuna Iraca. Prema istraživanju Europskoga parlamenta, na izbore će ih izaći čak dvije trećine.

Jučer su na izborima glasovali Britanci i Nizozemci. Nizozemska krajnje desničarska stranka veliki je pobjednik izbora za Europski parlament u toj zemlji, pokazuju prve izlazne ankete.

Stranka za slobodu (PVV) desničarskog zastupnika Geerta Wildersa osvojila je 16,9 posto glasova i četiri mjesta u Europskom parlamentu, pokazuju izlazne ankete objavljene nakon prebrojavanja 92,1 posto glasova.

Ispred PVV samo su kršćanski demokrati (CDA) premijera Jana Petera Balkenendea, koji su osvojili 20 posto glasova, gotovo pet posto manje nego 2004, izgubivši dva od sadašnjih sedam mjesta u EP-u.

U subotu na glasovanje, uz Čehe i Talijane, koji također glasuju dva dana, izlaze Ciprani, Latvijci, Maltežani i Slovaci, a u nedjelju ostalih 19 članica EU-a.
Pravo glasa na ovim izborima, na kojima se bira 736 zastupnika, ima oko 375 milijuna stanovnika. Iako se strahovalo da će odziv na izbore biti slab, posljednje ankete pokazuju da će 49 posto anketiranih izići na izbore.

Dosadašnje analize pokazuju da se odnos snaga u Europskom parlamentu nakon izbora ne bi trebao mijenjati.

Parlament sada odlučuje zajedno s Vijećem Europske unije u donošenju oko 60 posto europskih zakona. Europarlamentarci nemaju ovlasti u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a vrlo male u pitanjima poreza, obrazovanja ili socijalnim pitanjima.

Dosad zastupnici Europskog parlamenta nisu imali jednake plaće, nego je to ovisilo iz koje zemlje dolaze, jer su plaće bile jednake onima koje imaju zastupnici u njihovim nacionalnim parlamentima. Raspon plaća do sada je bio od nešto manje od 1.000 eura, koliko su imali bugarski zastupnici, do 11.700, koliko su imali parlamentarci iz Italije.

S ovim sazivom počinju vrijediti nova pravila i od 14. srpnja, kada će se održati konstituirajuća sjednica parlamenta, svaki zastupnik imat će mjesečno bruto plaću 7.665,31 eura, a neto iznos je 5.963,33 eura. Usto, svaki zastupnik primat će još 4.202 eura mjesečno za opće troškove te 17.540 eura za troškove ureda i plaće asistentima.

Europski parlament ima dva sjedišta, u Strasbourgu i u Bruxellesu. Jedan tjedan u mjesecu zastupnici provode u Strasbourgu, gdje se održavaju plenarna zasjedanja, dva tjedna su u Bruxellesu, gdje sudjeluju u radu parlamentarnih odbora, a četvrti tjedan zastupnici odlaze u izborne jedinice u kojima su izabrani. Unutar parlamenta zastupnici su organizirani prema stranačkoj, a ne prema nacionalnoj pripadnosti.