GDJE JE KRAJ?

Kriza eurozone razara temelje Europske unije

28.11.2011 u 08:21

Bionic
Reading

Najava o novom planu uređenja eurozone koji dogovoraju Angela Merkel i Sarkozy, a koji bi povezao tek nekoliko 'pouzdanijih' zemalja članica eurozone u 'ekskluzivni klub', jasno se uklapa u sve glasniju matricu o dezintegraciji eurozone. No provjereni detalji dogovora, čije su postojanje zasad stidljivo priznali tek ministri financija Njemačke i Francuske, trebali bi se otkriti kroz tjedan

Scenariji za rješenje krize eura najavljuju se jednakom brzinom kao i simptomi krize. Iako taj paralelnost događaja nije donijela ni utjehu ni opipljive rezultate u bujajućoj eurokrizi, fenomen ne pokazuje znakove posustajanja.

Tako je primjerice prošli tjedan tečaj eura pao na najnižu razinu, a njemačka novina Welt am Sonntag objavila je novu strategiju prema kojoj Sarkozy i Merkel dogovaraju uspostavu novog pakta o stabilnosti koji bi se ograničio samo na nekoliko zemalja eurozone.

Prema pisanju lista koji u već uhodanoj maniri izvještavanja o europskoj administraciji navodi anonimne izvore, novi sporazum odnosio bi se samo na gospodarski stabilnije članice, a uspostavio bi novu, rigorozniju proračunsku politiku, s jačim osloncem na ECB.

Budući da vijest upada u sve spominjaniju matricu o dezintegraciji eurozone, s kojom dolazi i slabljenje suvereniteta određenih država unutar EU-e, Elizejska palača odlučila se ograditi te je jasno odbacila svaku namjeru da se na Europsku komisiju prenesu 'nadnacionalne moći'. No istovremeno se spominju 'intruzivnija' sredstva kojima bi raspolagao Bruxelles u nadziranju zemlje poput Grčke'.

Kao i uvijek s europskim priopćenjima, semantička linija između kooperacije i kontrole veoma je tanka.
Francuska ministrica proračuna Valérie Pécresse nije potvrdila informaciju, ali je spomenula stvaranje novog pakta u cilju jačanja monetarne discipline, u kojem bi se uvele sankcije za sve članice koje ne bi poštovale njegove odrednice.

U tom kontekstu, nije zgorega spomenuti da aktualni pakt o stabilnosti ograničava državni dug na 60 posto BDP-a, stavka koja se ionako nije pokazala održivom u praksi. Stoga, promjena europskih ugovora već se neko vrijeme pokazuje kao nužan korak, a predviđa se da bi novi plan Merkel-Sarkozy trebao biti dorađen do 9. prosinca, kada je zakazan europski samit.

Upravo izostanak jasnog rješenja dovodi do sve većeg stupnja nervoze, prije svega na financijskom tržištima. Tako bi se stabilizacijski fond koji zasad iznosi oko 1.000 milijardi eura trebao, prema pisanju Der Spiegela, trebao utrostručiti ili učetverostručiti, i to prije svega zbog odustajanja azijskih financijera koji zamjeraju europskom fondu preslabo sudjelovanja samih zemalja članica.