Premijerka Kosor razgovarat će s predsjednicima liberalno-konzervativne vlade i parlamenta Danske, koja početkom 2012. preuzima predsjedanje Europskom unijom, o bilateralnim odnosima i gospodarskoj suradnji, a osobito o završetku hrvatskih pregovora i ulasku u Europsku uniju.

Dansko gospodarstvo, čiji su stanovnici na referendumu odbili ulazak u eurozonu, spada u red najuspješnijih i najefikasnijih u Europi, o čemu govore i razna međunarodna istraživanja koja tu zemlju svrstavaju na prvo mjesto što se tiče makroekonomske stabilnosti, poduzetničkog i poslovnog okruženja te najsusretljivijom prema stranim ulaganjima. Danski je BDP lani bio 309 milijardi USD ili 56.670 USD po stanovniku, a hrvatski 63 milijarde USD, oko 14.360 USD po stanovniku, podaci su MMF-a.

Po danskim statistikama, u trećem kvartalu 2010. BDP je bio 3,4 posto veći nego u istom razdoblju godinu ranije. Od 1991. godine do 2010. danski je BDP rastao prosječno 1,63 posto na godinu, s tim da je najveću razinu, od 6,49 posto, dosegao u lipnju 1994. godine, a najnižu, -7,29 posto, u lipnju 2009. Po predviđanjima MMF-a, ove će godine Danska imati realan rast BDP-a 2,7 posto.

U toj kraljevini od 5,3 milijuna stanovnika, koja je članica NATO-a od 1949. godine i EEZ-a od 1973, nezaposlenost je 4,2 posto, a zaposleno je 2,8 milijuna ljudi, stoji u podacima Svjetske banke. Radi svaki drugi stanovnik, dok je u Hrvatskoj zaposlen tek svaki četvrti stanovnik.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju 2011, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 4,7 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 6,9 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 2,2 milijarde kuna. U Dansku, izvozno orijentiranu zemlju, koja ostvaruje dugogodišnji kontinuirani vanjskotrgovinski suficit i jedina je zemlja u EU koja izvozi nafte i plina više nego što uvozi, u siječnju ove godine Hrvatska je izvezla robu vrijednu 14,3 milijuna kuna, a uvezla 44,9 milijuna kuna.

Jedna od pet najvećih danskih kompanija, brodarski i naftni div Moller-Maersk, ostvarila je pet milijardi dolara neto dobiti u prošloj godini, što je četvrtina proračuna hrvatske države.

U Europi je, osim Hrvatske, još jedino Danska uvela e-recepte, dok su u Španjolskoj uvedeni samo na području Katalonije.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Frano Matušić i članica Odbora za europske integracije Marija Pejčinović Burić 3. ožujka primili su u Zagrebu podtajnika za Europu u danskom ministarstvu vanjskih poslova Kima Jorgensena, koji je tom prigodom ustvrdio da je vidljiv znatan napredak Hrvatske i posebno izdvojio važnost hrvatskog pristupanja EU u odnosu na susjedne zemlje.

Kraljevina Danska podupire reformu državne uprave u Hrvatskoj, posebice u sklopu projekta Nacionalne koordinacijske strukture za europske poslove, financiranog programom bilateralne pomoći Danske Hrvatskoj.