Analiza podataka objavljenih u studiji iz 2010. otkriva da su posebno matematičke vještine temelj za razvoj kvalitetnoga kritičkog razmišljanja i rješavanja problema te da su one najsnažnije povezane s ekonomskim razvojem.

PISA testiranja (Programme for International Student Assessment) međunarodna su istraživanja kojima se procjenjuju znanje i vještine 15-godišnjih učenika. Provode se od 2000. svake tri godine u 65 zemalja. Projekt su osmislile zemlje članice OECD-a, a u svakoj sudjeluje između 4.500 i 10.000 učenika.

Hrvatski učenici u svemu ispod prosjeka

Hrvatski učenici su u 2006. godini na testovima iz matematike zauzeli 36. mjesto, iz prirodoslovlja 26., a iz pismenosti 30.

2009. godine bili su još lošiji. U matematici su bili 41., u prirodoslovlju 37., a u pismenosti 36.

Na posljednjem testiranju 2012. u matematici su bili 40. u prirodoslovlju 34., a u pismenosti 35.

Ovakvi rezultati podudaraju se s rang listom obrazovnih sustava koju je ove godine objavio OECD. Na njoj je Hrvatska zauzela 36. mjesto, iza Švedske i Rusije, a ispred Slovačke i Ukrajine. Ljestvicu predvode azijske zemlje Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan. Među prvih 11 našlo se i nekoliko europskih zemalja, poput Finske, Estonije, Švicarske, Nizozemske i Poljske.

Uz mala ulaganja skoro 200 posto veći BDP!

Podrobnija analiza pokazuje da se rezultati mogu lako dovesti u vezu s ulaganjima u obrazovni sustav. Naime, dok su mnoge zemlje u posljednjih nekoliko desetljeća povećale izdvajanja iz BDP-a za obrazovanje, Hrvatska ih je smanjila.

Prosjek izdvajanja za obrazovanje u EU je oko 4,5%, dok je hrvatski 3,5%. Prosječna izdvajanja za znanstvena istraživanja u EU premašuju 2,5%, dok se hrvatska kreću oko 0,7%.

Prema projekcijama OECD-a, čak i mala povećanja ulaganja u obrazovanje višestruko se vraćaju. Tako bi, primjerice, prema modelu organizacije Hrvatska mogla povećati svoj BDP za čak 184 posto kad bi svi hrvatski 15-godišnjaci ostvarili minimalne razine matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti! Naravno, sprega na koju ukazuje OECD nije uzročno-posljedična, većkorelacijska. Drugim riječima, ne može se kazati što je kokoš, a što jaje,odnosno hoće li poboljšanje obrazovnog sustava rezultiratigospodarskim rastom ili obrnuto. Može se reći da sprega zapravo ide uoba smjera - kvalitetniji ljudski resursi privlačit će ulaganja ipoticati uzlet gospodarstva te obrnuto - jače gospodarstvo trebat ćekvalificiranije ljudske resurse.

Jokić: Veza je već dugo čvrsto dokazana

Dr. sc. Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja, koji vodi ekspertnu radnu skupinu za provođenje reforme našeg kurikuluma, kaže da su veze između kvalitete obrazovanja, iskazane rezultatima učenika, i ekonomskih indikatora određenih zemalja već odavno znanstveno dokazane.

'Modeliranje koje provodi OECD kroz program PISA već više od desetljeća svojom robusnošću to jasno potvrđuje', kaže Jokić.

'Premda OECD posebno ističe povezanost matematičke pismenosti i ekonomskih indikatora, sama osnova njegova modela pismenosti ukazuje na potrebu višeg kognitivnog funkcioniranja u svim područjima odgoja i obrazovanja', objasnio je.

U opsežnoj studiji OECD-a iz 2010. autori upozoravaju da čak i mala unapređenja u vještinama radne snage mogu imati vrlo veliki utjecaj na buduće blagostanje cijele nacije. Štoviše, dobici izraženi u obliku BDP-a daleko nadilaze vrijednost onoga što se može postići kratkoročnim poslovno-menadžerskim zahvatima. Zemlje s kvalitetnim obrazovnim sustavom otpornije su na probleme kakve donose gospodarske krize i brže ih rješavaju.

Naravno, rezultati unapređenja obrazovnog sustava očituju se tek nakon više godina pa često nisu prioritet za kratkovidne političare koji se na vlasti izmjenjuju mnogo bržim tempom.

Kao pozitivan primjer isplativosti ulaganja u obrazovanje, OECD ističe Poljsku koja je značajno poboljšala kvalitetu svojeg sustava što se nesumnjivo očitovalo u njezinu gospodarskom rastu.

Na žalost, u Hrvatskoj se već desetljećima čeka ozbiljna reforma obrazovnog sustava, naši učenici na PISA testovima u posljednjih 10-ak godina nazaduju, umjesto da napreduju, a posebno malo njih upisuje prirodoslovne, matematičke i tehničke fakultete.

Nema sumnje da to ima veze s činjenicom da Hrvatska iz svojeg BDP-a, koji je ionako vrlo skroman, izdvaja manje od europskog prosjeka. A OECD upozorava da se štednja na obrazovanju vrlo skupo plaća.

'Za mene je ključna OECD-ova poruka da se ulaganje u promjene u obrazovanju isplati i to puno više od kraćih ekonomskih mjera. Poruku da povećanje uspjeha učenika, koje zahtijeva korjenite promjene u sustavu odgoja i obrazovanja, može imati eksponencijalni učinak na hrvatski BDP je nešto što bi sve političke opcije u Hrvatskoj trebale usvojiti', kaže Jokić.

'Činjenica da smo započeli ozbiljan rad na dugotrajnoj transformaciji obrazovanja to od njih i zahtjeva. Iskreno se nadam da će biti dovoljno mudri i napustiti trivijalnosti koje svakodnevno čujemo i progovoriti o ozbiljnim problemima i potencijalima ove zemlje, a obrazovanje je upravo i jedno i drugo', ističe naš stručnjak.

Prve rezultate možemo imati već za 5 - 6 godina

Jokić kaže da je jedan od ciljeva rada njegova tima od samih početaka povećanje funkcionalne pismenosti hrvatskih učenika. Tvrdi da na reformi rade vrlo intenzivno, tako da će već krajem kolovoza i početkom rujna sve stručne radne skupine započeti s radom.

'Radi se o pogonu od gotovo 400 osoba koje rade na reformi. Naš plan je da do kraja siječnja 2016. imamo prve inačice predmetnih kurikuluma koje bismo poslali prvo nastavnicima određenog predmeta na recenziju', tumači Jokić.

'Uskoro ćemo javnosti predstaviti Okvir nacionalnog kurikuluma u kojem je vrlo jasno iskazano da su osnovne kompetencije koje treba razvijati od vrtića do doktorskih studija kritičko mišljenje, rješavanje problema i snalaženje u problemskim situacijama te metakognicija. Ovakvim određenjem Hrvatska bi kroz 5 - 6 godina mogla imati znatno bolje obrazovne ishode pa i bolji rezultat na PISA ispitivanjima. Da bi se to dogodilo, potrebno je izmijeniti što se i kada uči, čime se i gdje uči, ali možda je najvažnije kako se poučava i uči. Rad s nastavnicima je ono što svaka obrazovna vlast treba postaviti kao svoj prioritet nakon ove prve dionice cjelovite kurikularne reforme', kaže voditelj Stručne skupine.

Tvrdi da njihov rad na reformi ima jaku podršku akademske zajednice, a u prilog tome navodi činjenicu da čak 105 članova stručnih radnih skupina dolazi upravo iz akademske zajednice i to sa svih hrvatskih javnih sveučilišta, četiri javna znanstvena instituta te iz veleučilišta.

Smatra da su kritike nekih članova akademske zajednice i HAZU-a prema kojima bi reforma mogla donijeti daljnje srozavanje kvalitete obrazovanja u području prirodnih znanosti i matematike neutemeljena.

'Naše obrazovanje nesumnjivo ima tradiciju i dobre rezultate pojedinaca, ali od tradicije se ne živi. Društva koja ne gledaju naprijed, koja se nisu spremna mijenjati, koja žive na često iskrivljenim slikama vlastite vrijednosti nemaju nikakve šanse za napredak u današnjem svijetu. Kao sustav i kao društvo zaostajemo na svim područjima pa tako i u prirodoslovlju. To zaostajanje vidljivo je iz PISA istraživanja, ali i iz analiza državne mature iz prirodoslovnih predmeta. Stanje trenutno nije dobro i zahtijeva reforme koje nisu vezane samo uz sadržaje, već uključuju i promjene u načinima poučavanja i učenja te vrednovanja. Upravo takve promjene mogu dugoročno povisiti standard učenja svih predmeta u hrvatskom obrazovanju' zaključuje Jokić.