S novim sustavom ocjenjivanja na društvenim mrežama, u kojem se korisnikov stupanj utjecaja javno boduje na ljestvici od jedan do 100, stvara se, po mnogima, novi sustav kasti na Twitteru i Facebooku. Naime, oni s visokim ocjenama mogu se nadati da će među prvima dobiti nove proizvode oglašivača te automatski zaraditi blagonaklonost kod budućih poslodavaca i potencijalnih partnera i prijatelja. Većina ostalih morat će se dobrano potruditi oko stjecanja svog virtualnog ugleda
Aktivnosti korisnika na društvenim mrežama ne prate budno samo oglašivači ili političke grupacije koji, zahvaljujući sve sofisticiranijim alatima, uspijevaju veoma precizno prenijeti svoje proizvode ili ideje krajnjem korisniku. Novi sustav ocjenjivanja utjecaja korisnika, kojeg prakticiraju kompanije kao što su Klout, PeerIndex i Twitter Grader, postaje sve rašireniji modus online procjena korisnika, procjenjuje NYTimes. Kako se, dakle, odvija sustav ocjenjivanja stupnja utjecaja određenog korisnika? Sustav, koji se zasad opisuje kao 'model u razvoju', boduje korisnika na ljestvici od jedan do 100 tako da sakuplja podatke o njegovim online aktivnostima. Ekstenzivna lista kontakata nije dovoljna da se zaradi veća ocjena, bitna je prije svega jačina odaziva koju je korisnik u stanju generirati na temelju postova, videa, komentara…
Na dnu ljestvice nalaze se tako korisnici koji društvene mreže i koriste možda samo da bi komunicirali s prijateljima u realnom životu, što, zbog suženog broja kontakata i tema, naravno bitno umanjuje njihov potencijal da utječu na druge, a na drugoj bi se strani ljestvice mogla smjestiti, primjerice Lady Gaga, čiji profil bilježi preko 12 milijuna 'sljedbenika' na Twitteru. Na temelju dodijeljenih bodova, oglašivači potom mogu ponuditi odabranim visoko rangiranim korisnicima da premijerno kušaju nove proizvode, automobile, putovanja, slatkiše u nadi da će njihova moć inspiracije (riječ koja se opetovano koristi u diskursu ocjenjivača, radije nego utjecaj) zahvatiti i ponuđene usluge.
Situacija se, naravno, idilično predstavlja kao raspršivanje autoriteta u kojem tzv. 'opinion makersi' više nisu samo malobrojna elita, već stupanj visokog utjecaja ili tzv. 'inspiracije' može postići bilo tko s dovoljno upornom i usmjerenom web aktivnošću, što preko društvenih mreža, što preko videa na Youtubeu ili kroz blogove. No izgradnja novog sustava virtualnih kasti, kako su fenomen nazvali marketinški stručnjaci, ima veoma jasnu pozadinu. Naime, osim kompanija koje žele lansirati nove proizvode, online ocjene mogli bi biti i korisno sredstvo procjene budućim poslodavcima ili potencijalnim partnerima.
Neminovno, pojavili su se i savjeti kako povećati svoju ocjenu. Prije svega, ne valja biti raspršen, već se treba usmjeriti na jednu ili dvije teme, u kojima treba pokazati 'suverenost' i 'pasioniranost'. Radi li se pritom o novoj liniji rumenila ili o upitnim političkim stavovima, manje je bitno za dobivanje visoke ocjene. Jednako tako, nebitne su pozitivne ili negativne reakcije na postove, već je na cijeni mogućnost da ti isti postovi stalno generiraju neku vrst virtualnog zujanja.
Osim što model neodoljivo podsjeća na korporativne floskule o nepresušnoj dinamičnosti zaposlenika koje se potom nagrađuje, sustav javnog ocjenjivanja predstavlja se zapravo kao još jedan korak u sužavanja prostora korisnikovog djelovanja u tek naizgled nepreglednom virtualnom prostoru, koji sve uspješnije preuzima kompetitivni model iz realnog svijeta.
