sastanak u uzbekistanu

Kirgistan i Tadžikistan dogovorili prekid vatre nakon graničnog sukoba

16.09.2022 u 14:54

Bionic
Reading

Kirgistanski predsjednik Sadir Žaparov i njegov tadžikistanski kolega Emomali Rahmon dogovorili su u petak na sastanku u Uzbekistanu prekid vatre nakon smrtonosnog sukoba na granici između tih dviju srednjoazijskih država, proisteklih iz republika nekadašnjeg Sovjetskog Saveza

Kirgistan i Tadžikistan u petak se međusobno optužuju za upotrebu teškog naoružanja poput tenkova i minobacača u sukobu na granici u kojem je dosad živote izgubilo najmanje troje ljudi, a ozlijeđeno ih je 27.

Prekid vatre trebao bi stupiti na snagu u 16 sati po mjesnom vremenu, rekla je pogranična straža Kirgistana.

Obje države imaju ruske vojne baze i održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ranije u petak pozvala obje strane na prekid neprijateljstva.

Kirgistanska granična straža tvrdi da su snage Tadžikistana opet pucale na nekoliko njezinih položaja na spornoj planinskoj granici, te da su pritom koristili tenkove, oklopne transportere i minobacače.

Tadžikistan pak optužuje snage Kirgistana za granatiranje s teškim naoružanjem njegovih položaja i sedam sela s na istom području, poznatom zbog svoje komplicirane etničke geografije koja je prošle godine gotovo rezultirala otvorenim ratom.

Žaparov i Rahmon dogovorili su prekid vatre u Samarkandu gdje su sudjelovali na skupu Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu.

Sukobi na neprecizno određenoj granici između dviju sovjetskih republika su česti, no u pravilu se brzo i riješe.

Granična pitanja u središnjoj Aziji potječu u velikoj mjeri iz doba nekadašnjeg Sovjetskog Saveza kada je Moskva pokušavala podijeliti regiju između etničkih skupina koje su često imale naselja u područjima drugih naroda i narodnosti, piše agencija Reuters.

Dodaje da pojedini analitičari ocjenjuju kako su i Tadžikistan i Kirgistan pribjegli "populističkoj, nacionalističkoj retorici" koja teži zamjeni teritorija te da nijedna strane ne pokazuje želju za mirnim rješavanjem sporova.

Analitičari ocjenjuju da tek strani mirovni promatrači mogu spriječiti sukobe uspostavom demilitarizirane zone.