Svijet je sve urbaniji, a brojke koje to potkrepljuju sve luđe. U 780 najvećih svjetskih gradova koncentrirano je blizu 60 posto svih svjetskih gospodarskih aktivnosti. Kako urbanizacija ide dalje, Jakarta će do 2035. s 38 milijuna prerasti Tokio i postati najmnogoljudnija metropola svijeta, gradovi će privući pola milijarde novih stanovnika, među njima 264 milijuna više tražitelja posla, a bruto društveni proizvod povisit će se za 32 tisuće milijardi dolara.

Do 70 posto gradskog stanovništva

Koje li razlike između pet posto urbanog stanovništva 1800. godine, 13 posto 1900. i 34 posto 1960.! Godine 2010. više od 50 posto ljudi u svijetu živjelo je u gradovima i – prema riječima bivšeg izvršnog direktora UN-ova Habitata (Programa UN-a za ljudska naselja) i nekadašnjeg gradonačelnika Barcelone Joana Closa – u sljedeća dva desetljeća imat ćemo do 70 posto gradskog stanovništva, što je demografski proces koji korjenito mijenja planet.

U korjenitoj promjeni planeta glavni igrači su kineski gradovi. Među deset gradova s najvišim BDP-om u svijetu New York, Tokio, London i Los Angeles ostat će najbogatije supersile, ali do sada peti Pariz gubi bitku sa Šangajem, dok se iza njega šuljaju Peking, Guangzhou i Tianjin.

To je prognoza londonskog Oxford Economicsa, lidera u globalnom ekonomskom predviđanju, potvrđujući ono o čemu se naveliko govori: ekonomska snaga gradova putuje na Istok. Današnje novorođene bebe neće biti ni punoljetne, a živjet će u svijetu u kojemu će polovina svih globalnih ekonomskih aktivnosti biti koncentrirana u eksplodirajućim gradovima Azije. Među stotinu najvećih u Aziji će ih do 2035. biti više od polovine - 34 u Kini, tri u Indiji i 15 na ostatku kontinenta.

Nervozni Trumpov rat

Štoviše, prema istraživanju 150 kineskih urbanih cjelina, Oxford Economics zaključuje da su one po BDP-u već pretrčale najveće europske, do 2020. prijeći će sjevernoameričke, a do 2035. današnjih 11 tisuća milijardi dolara zarađenog BDP-a narast će na 25 tisuća milijardi. A još prije samo desetljeća BDP europskih i američkih gradova bio je dvostruko veći od azijskih, pa nije čudo to što je nervozni američki predsjednik krenuo u carinski križarski rat protiv Kine i Huaweija.

Kineski gradovi jesu glavni igrači, ali konkurencija vreba iz druge najmnogoljudnije zemlje. Jeste li čuli za Surat, 'dragi kamen' Indije? Ako niste, pohranite ga u memoriju jer ga je Oxford Economics početkom godine proglasio gradom koji će do 2035. prema stopi rasta bruto domaćeg proizvoda od 9,17 posto biti na prvom mjestu u svijetu, a današnjih 28,5 milijardi dolara BDP-a za šesnaest godina treba narasti na 126,8 milijardi, dobrih četiri puta više.

Prvih deset iz Indije

Surat to zarađuje oživjelom industrijom brušenja dijamanata i zahuktalim IT sektorom, ali na listi gradova s najvećom stopom BDP-a u svijetu svih prvih deset nalazi se u Indiji. Među njima su dom Taj Mahala, Agra, Bangalore, zvan 'indijska Silicijska dolina', i još jedan tehnološki centar, Hajderabad, svi sa 8,5 posto i više rasta. Indija kreće u ozbiljnu gospodarsku ofenzivu, a ofenziva traži kvalificiranu radnu snagu. Budući da se gradovi pune neškolovanim ruralnim stanovništvom (Indija ima 893 milijuna ljudi na selu, najviše na svijetu, za razliku od 578 milijuna ruralnih Kineza), stotinjak vodećih tvrtki i predstavnici civilnog društva ubrzano razvijaju akcijski plan za rješavanje nedostatka obrazovanog kadra.

Kako bi mogla odgovoriti izazovima nove tehnološke revolucije, Indija također planira prekvalificirati više od polovine radnika, no ne u maglovitoj budućnosti s nejasnim rokovima, nego za samo tri godine, do 2022. S najvećom populacijom mladih u svijetu i s više od polovine radno sposobnog stanovništva, razvoj radnih vještina smatraju ključnim za opstanak i razvoj zemlje.

'Ljudi se sele u gradove jer u njima mogu živjeti bolje, ali u mnogim dijelovima svijeta rast gradova predstavlja goleme izazove zbog njihova utjecaja na okoliš, političke, ekonomske i socijalne uvjete, što se rješava pametnim investicijskim i urbanim politikama', kaže Joan Clos u razgovoru za portal Piketa švicarske multinacionalne banke koja također istražuje koji će svjetski gradovi 2035. voditi ekonomiju.

Urbanizacija je složena stvarnost i ima cijenu koju mora platiti i polovina od 40 megagradova (onih s više od 10 milijuna stanovnika), koji se danas nalaze u Aziji. Jer gradovi proizvode 70 posto štetnih plinova, zbog čega građani Pekinga dišu na škrge. Poučena primjerom Kine, Indija se bacila na proizvodnju alternativnih izvora energije, u čemu je vodeća u svijetu. Zbog rasta razine mora uslijed klimatskih promjena obalnim gradovima prijeti potop. U današnjim ratovima gradovi su bojno polje, ali i bojno polje u ratu među građanima koji stanuju u vilama i onima iz straćara. Sve je dramatičniji problem nestašice pitke vode, Johannesburg je ljeti nema mjesecima...

Što će urbaniziranje Istoka značiti 2035. godine za Zapad? Među stotinu najvećih i najbogatijih gradova u svijetu, od današnjih 27 iz Sjeverne Amerike ostat će samo 11, bez Pittsburgha, Indianapolisa i Vancouvera. U Europi će se zadržati njih samo 14, jer će otpasti gradovi poput Amsterdama, Bruxellesa, Kopenhagena i Beča. Urbanizirani stoljećima i stoljećima gomilajući bogatstvo, oni nemaju namjeru širiti se, a i kako će u tijesnoj Europi, nego žele usporiti ritam, poput 'sporog grada' Osla, te omogućiti da njihovi građani, privilegirani time što su u njima, žive doista kvalitetno.