Kao uvertira sastanku u Glasgowu odvijaju se brojne aktivnosti da bi se stvorio zamah kako bi COP26 iznjedrio odluke što će ubrzati borbu protiv klimatskih promjena, ali i pojačati svijest o njihovoj važnosti. Brojne aktivnosti na tom planu odvijale su se i u Ujedinjenim narodima tijekom Opće skupštine u rujnu. Iz UN-a su nabrojali sedam ključnih točaka borbe protiv klimatskih promjena u fokusu pred sam COP 26.

1. Milijarde planirane za čistu energiju

Više od 400 milijardi dolara obvezale su se razne vlade i privatni sektor uložiti u borbu protiv klimatskih promjena tijekom UN-ovog dijaloga na visokoj razini o energiji, prvog sastanka na razini čelnika o energetici pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a u posljednjih 40 godina. Više od 35 zemalja, od otočnih država do velikih rastućih gospodarstava i industrijaliziranih zemalja, preuzelo je nove energetske obveze u obliku energetskih dogovora. Naprimjer, No New Coal Compact uključuje zemlje poput Šri Lanke, Čilea, Danske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Crne Gore.

Zemlje uključene u koaliciju obvezale su se da će od kraja 2021. prestati izdavati nove dozvole za projekte i prekinuti novu izgradnju pogona za proizvodnju energije iz ugljena.

2. Sjedinjene Države i Kina pojačale su klimatske aktivnosti

Dvije najveće svjetske ekonomije posvetile su se ambicioznijim klimatskim aktivnostima tijekom tjedna održavanja Opće skupštine na visokoj razini. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden najavio je da će njegova zemlja značajno povećati svoje međunarodno financiranje ublažavanja posljedica klime na približno 11,4 milijarde dolara godišnje.

U međuvremenu je kineski predsjednik Xi Jinping objavio da će prekinuti financiranje termoelektrana na ugljen u inozemstvu te preusmjeriti potpore u proizvodnju zelene energije i energije s niskim udjelom ugljika. Iako su najave dobrodošle, glavni tajnik UN-a António Guterres istaknuo je da postoji još 'dug put' da bi UN-ova konferencija o klimi (COP26) u Glasgowu bila uspjeh koji će osigurati 'prekretnicu u našim kolektivnim nastojanjima da se pozabavimo klimatskom krizom'.

3. Afrički klimatski tjedan potaknuo je regionalnu akciju

I Afrika se nastoji uključiti u borbu protiv klimatskih promjena. Taj je kontinent malo pridonio klimatskim promjenama i stvara samo mali dio globalnih emisija, međutim možda je i najosjetljivije područje na svijetu koje već trpi posljedice suše, poplava i razornih invazija štetočina.

Ljudi iz cijele Afrike sastajali su se na virtualnim sastancima u organizaciji UN-a tijekom rujna da bi istaknuli važnost klimatske akcije, istražili mogućnosti i predstavili rješenja. Više od 1600 sudionika aktivno se pridružilo virtualnom okupljanju, a domaćin Uganda okupila je vlade na svim razinama u regiji s čelnicima privatnog sektora, akademskim stručnjacima i drugim ključnim dionicima.

4. Domaćin COP-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži da se osigura više novca za borbu protiv klimatskih promjena

Odmah na početku Opće skupštine UN-a britanski premijer Boris Johnson sazvao je hitan sastanak kako bi zatražio dodatne mjere u pogledu financiranja klime i drugih mjera uoči sastanka COP26.

Britanski premijer upozorio je da će 'povijest suditi' o najbogatijim državama svijeta ako ne ispune svoje obećanje da će izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje klimatske pomoći prije COP-a 26. Šanse da osigura novac prije studenog procijenio je na 'šest od 10'. Johnson je također pokušao uvjeriti sve da će njegova zemlja biti primjer 'držeći okoliš na globalnoj agendi te da će poslužiti kao lansirna rampa za globalnu zelenu industrijsku revoluciju'. Ali je upozorio: 'Nijedna zemlja ne može promijeniti situaciju, to bi bilo slično spašavanju broda koji tone jednom kantom.'

5. Svjetski lideri opredijeljeni za reformu globalnih prehrambenih sustava

Prehrambeni sustavi uzrok su čak trećine emisija stakleničkih plinova i do 80 posto gubitka biološke raznolikosti te koriste do 70 posto rezervi slatke vode. Zbog toga je sustave održive proizvodnje hrane nužno prepoznati kao važno rješenje za ove postojeće izazove. Prvi samit UN-a o prehrambenim sustavima 23. rujna pozvao je svjetske lidere da potaknu nacionalne i regionalne aktivnosti za promjenu načina na koji proizvodimo, konzumiramo i odlažemo hranu.

Na temelju najnovijeg izvješća IPCC-a, koje je oglasilo 'crvenu uzbunu' za globalno zagrijavanje kojem su uzrok ljudske aktivnosti, američka administracija, jedan od najvećih svjetskih poljoprivrednih proizvođača, obećala je 10 milijardi dolara tijekom pet godina za rješavanje klimatskih promjena i prehranu onih najugroženijih bez iscrpljivanja prirodnih resursa.

Mnoge zemlje najavile su nacionalne inicijative kako bi osigurale to da njihovi prehrambeni sustavi zadovoljavaju ne samo potrebe njihovog stanovništva, već i ciljeve vezane uz klimatske promjene, bioraznolikost i pristojnu egzistenciju za sve.

6. Nema više ‘bla, bla, bla’

Gotovo 400 aktivista u dobi od 15 do 29 godina iz 186 zemalja sastalo se prije nekoliko dana u Milanu u Italiji kako bi ponovili poziv na klimatske akcije. Nekoliko tjedana do COP-a 26 istaknuli su važnost vodstva mladih i zatražili da se prošire napori kako bi društvo postalo svjesnije problema vezanih za klimatsku krizu.

Greta Thunberg, s ugandskom zaštitnicom okoliša Vanessom Nakate, bila je među govornicima na događaju Youth4Climate, a koji su organizirali Italija i Grupa Svjetske banke.

'Bla, bla, bla. Zelena ekonomija. Bla, bla, bla. Ugljična neutralnost do 2050. Bla, bla, bla. To je sve što čujemo od naših takozvanih vođa. Riječi su to koje sjajno zvuče, ali do sada nisu dovele do djelovanja. Naše nade i ambicije utapaju se u njihovim praznim obećanjima', rekla je Thunberg. Dvadesetčetverogodišnja Nakate istaknula je da nema više vremena za gubljenje na ispraznim konferencijama, već je vrijeme da se pokažu novac, misleći na 100 milijardi dolara godišnje klimatske pomoći koju su najbogatije ekonomije obećale zemljama u razvoju osjetljivim na utjecaj klimatskih promjena.

'Što želimo? Želimo klimatsku pravdu sada', istaknula je Thunberg, poznata po tome što je nadahnula niz klimatskih prosvjeda mladih diljem svijeta od 2018. godine. Trodnevni sastanak završen je zajedničkim dokumentom koji će se prezentirati na pregovaračkim sastancima tijekom pripremnog događaja COP26, a zatim i tijekom ključne konferencije.

7. Pre-COP

Svakoj konferenciji UN-a o klimi (COP) prethodi pripremni sastanak koji se održava oko mjesec dana prije, nazvan Pre-COP. Sastanak je posljednja formalna, multilateralna prilika za ministre da detaljno oblikuju pregovore uoči sastanka u Glasgowu u studenom.

Ove godine održava se u Milanu, a okuplja ministre za klimu i energiju iz odabrane skupine zemalja kako bi razgovarali i razmijenili mišljenja o nekim ključnim političkim aspektima pregovora te se pozabavili nekim od ključnih tema o kojima će biti riječi na događaju COP26. Sastanak se održava samo nekoliko tjedana nakon što je izvješće UN-a o klimatskim promjenama pokazalo da nacije moraju hitno udvostručiti svoje napore u pogledu klime ako žele spriječiti globalno povećanje temperature iznad cilja Pariškog sporazuma od dva Celzijeva stupnja - idealno 1,5 Celzijevih stupnjeva - do kraja stoljeća.