Oni su posebni govorili o stradanju Zrinjana 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani pod izlikom kako se radi o ustaškom selu napali Zrin, razrušili sve kuće, spalili župnu crkvu, ubili 291 od ukupno 800 stanovnika, a ostale su raselili te je i nakon Drugog svjetskog rata Zrinjanima i njihovim potomcima bio zabranjen povratak u to mjesto.

Prisjećajući se žrtava Zrina danas smo i radosni jer otvaramo novu spomen-crkvu. Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe, pitanje je kome je Zrin smetao. To je bilo očito zbog katoličkog identiteta mjesta. Više nikada ne smijemo zatajiti našu istinu i nećemo zaboraviti imena žrtava, rekao je biskup Košić.

Istina sve više izlazi na vidjelo, a bez Zrinjana ne bi bilo ni danas ove crkve. Oni koji bi to trebali ne žele ništa riješiti kao ni odgovoriti na pitanja naših Zrinjana da nije 1995. Zrin oslobođen istina se ne bi nikada saznala. Jugoslavenska komunistička vlast oduzela je Zrinjanima sva prava i ta se nepravda mora ispraviti, istaknuo je.

Je li istraživanje istine o Drugome svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?

Kardinal Bozanić uptao je u propovijedi zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje, A i danas, upozorio je Bozanić, nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti. "Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?" Upozorio je Bozanić da onaj tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica, taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti.

"I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima", poručio je.. "Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: 'Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat'", istaknuo je Bozanić i dodao kako mu je drago da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci. Rekao je kako istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je provedeno ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu.

Istina vodi u novi početak, ona je zalog pomirenja i praštanja

"Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde. Nadamo se da će i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj društvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguće da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla šire istinu", istaknuo je.

Kazavši kako je puno još zala nanesenih Hrvatskoj i našemu narodu koja se skrivaju, upozorio je kako je zbog toga uvijek iznova moguće sijati neistine i unositi nemir.

"I ne trebamo se čuditi da će se od toga zla skretati pozornost na nešto drugo. Ako se sami ne zalažemo da istina bude promicana, čini se da je nismo dostojni, kao ni žrtve koja je podnesena za nas", poručio je. "Istina može uznemiriti, baš kao što je uznemirila Nikodema, čovjeka željnog istine, u onome noćnom razgovoru s Isusom. Istina ne mijenja samo rečenice u znanstvenim radovima i školskim udžbenicima; ona mijenja, ona revidira živote. Koliko nam je samo potrebna revizija naše prošlosti koja dopušta istini da pročisti opterećujuće laži gomilane desetljećima", rekao je kardinal uz poruku da se nećemo umoriti ponavljati da istina vodi u novi početak, da je ona zalog pomirenja i praštanja.

"Kada nje nema, tada se ne liječi žarište iz kojega dolazi svaka vrsta zala i bolesti društva. Kao vjernici za to se trebamo zalagati", istaknuo je Bozanić.

On je prije svete mise blagoslovio vodu, zvona i novu crkvu, rekavši kako smo svi mi živa Crkva koja je znak i svjedočanstvo one ljubavi kojom Bog ljubi sve ljude.

Prisjećajući se žrtava Zrina biskup Vlado Košić također se zauzeo za istinu ne samo o Zrinu nego i svih nepravdi koje su nanesene hrvatskom narodu.

Svečana komemoracija u Zrinu počela je čitanjem 291 ubijenog mještana, te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća brojnih državnih, županijskih i općinskih izaslanstava, te braniteljskih udruga.

Nakon blagoslova nove crkve spomen-ploče s imenima svih ubijenih u II. svjetskom ratu otkrili su najstariji živući mještani Zrina Stjepan Petanjek i Andrija Feketić.

Kardinal Bozanić misno je slavlje služio u zajedništvu sa sisačkim biskupom Košićem, krčkim biskupom Ivanom Petanjkom, te biskupima Zagrebačke metropolije Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, te Vjekoslavom Huzjakom.

Prilikom arheoloških istraživanja na mjestu spaljene crkve pronađeni su temelji još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, ali i ljudske koste za koje je ustanovljeno da potječu iz vremena Drugog svjetskog rata.

Kosti Zrinjana položene su u kriptu novoizgrađene spomen-crkve.