Investitor gradnje novog hotela na Bačvicama je tvrtka Rapsodija d.o.o. iza koje stoji kapital splitskog gradonačelnika Željka Keruma. Izuzetno atraktivna lokacija novog hotela na sredini plaže Bačvice se, po novom planu zaštite konzervatora, nalazi u zoni C.

Centar Splita je novim režimom zašite spomenika kulture i povijesne jezgre od ove jeseni podijeljen na tri zone zaštite, zone A, B i C. Zona A je prostor Dioklecijanove palače i srednjovjekovnog Splita s bedemima. Prije navedenih izmjena postojale su zona A i zona B, a u novom režimu, nekadašnja zona B je podijeljena na zone B i C. U zoni A se plaća spomenička renta i pod striktnim je nadzorom konzervatora i državnih institucija. Zona B i C se razlikuju po tome što se u zoni B plaća spomenička renta i pod punim je nadzorom, za razliku od zone C koja je oslobođena spomeničke rente i u smislu zaštite podređena je lokalnoj razini.

Sukladno navedenom, možemo ustvrditi da je investitor gradnje hotela na Bačvicama, splitski gradonačelnik Željko Kerum, bio sretne ruke i njegov luksuzni turistički objekt, udaljen pet minuta hoda od Dioklecijanove palače, bit će oslobođen spomeničke rente. Isto važi i za susjedni kompleks Vile Rosina, koji je tvrtka Elanija kupila od Keruma u ožujku prošle godine. Nakon obnove i dogradnje, Vila Rosina će biti luksuzni hotel, vrhunski restoran i sjedište međunarodne gastronomske škole. Kolateralna 'žrtva' će biti i susjedni hotel Park koji se isto tako našao u zoni C i neće više morati plaćati spomeničku rentu.

Na nelogičnosti i očigledno pogodovanje investitorima od strane konzervatora ukazalo je i 'Društvo prijatelja kulturne baštine' i krajem studenog prošle godine su Gradu Splitu poslali 'Primjedbe na Prijedlog ciljanih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Splita'.‏ U tom dokumentu je naveden cijeli niz nelogičnosti i problematičnih promjena, a izdvajamo najdrastičniji primjer na prostoru bivšeg lazareta i Lučke kapetanije.

U tom dijelu je čak smanjena zona A najviše zaštite, što je nezabilježeno u praksi UNESCO-a, a s druge strane, u prostor zone A je ušla Biskupova palača, objekt upitnog rejtinga nakon ilegalne intervencije na krovištu prilikom obnove. Do danas Društvo prijatelja kulturne baštine nije dobilo odgovor ni objašnjenje i to nam je potvrdio njihov član Srđan Marinić. On nam ukazuje i na problem razine zaštite u zoni C koja je lokalnog značaja.

Prijedlog da se zona C isključi iz zone plaćanja spomeničke rente je u Gradskom vijeću Splita podnešen u travnju prošle godine. To je elementarni primjer sukoba interesa u kojem je Željko Kerum pogodovao sebi, no u konačnici to i nije neka spektakularna dobit ono što je značajnije je činjenica da je u smislu zaštite zona C u sferi odlučivanja lokalnih vlasti. Tako se, primjerice, i Hajdukov Stari plac našao u zoni C, zoni odlučivanja lokalnih vlasti. Poznavaocima splitskih prilika, linija razdvajanja zona B i C jasno govori da njeno iscrtavanje nije rezultat slučajnosti ili konzervatorskih interesa, već isključivo rezultat interesa lokalnih investitora.

Usvojenim izmjenama GUP-a usvojen je novi režim zašite spomenika kulture i povijesne jezgre, kojim je Konzervatorski odjel u Splitu skinuo sa sebe odgovornost za cijelu zonu C. To sada lokalnim vlastima i investitorima daje slobodne ruke za divljanje po tim zonama Splita, pa će se, primjerice, oko pojedinačno zaštićenih objekata moći nesmetano razvijati urbana džungla.

Iako je decentralizacija imperativ, u smislu zaštite prostora i kuturne baštine to ne smije biti slučaj. Splitski dramatični primjer je upozorenje u tom smislu. Dok se čitava splitska civilna scena godinu dana morala baviti prijetnjama na Marjanu, Bačvice su šaptom pale. Željko Kerum manirom dobrog šahista, u svom interesu, a na štetu javnog interesa, uvijek razmišlja nekoliko poteza unaprijed.